U savjetovanje sa zainteresiranom javnošću uvršten je obrazac prethodne procjene za izmjenu ovoga zakona, po kojemu bi državni službenici nastavili raditi do 67. godine života. Ideja je da starosna mirovina, nakon što državni službenik za nju ispuni uvjete s navršenih 65 godina, ne nastupi po sili zakona, nego bi on u punom ili skraćenom vremenu mogao nastaviti raditi do 67. godine.

Krajem godine odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima u državnim tijelima, a radna mjesta neće se moći popuniti jer je slab interes kandidata za rad u državnoj službi. U praksi je obustavljen veći broj javnih natječaja jer se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja, navodi se u obrascu koji je pušten u javno savjetovanje.

O trendu govori podatak da je na dan 31. prosinca 2020. u državnoj službi bilo zaposleno 58.498 osoba, a na isti datum 2021. njih 58.020, što je 498 zaposlenih manje. Trend se nastavlja, pa je samo u posljednja tri mjeseca iz državne službe otišlo još 40-ak zaposlenika. Od 2015. godine, kada se počelo pratiti kretanje zaposlenih u državnim službama, do danas otišlo je oko tisuću službenika.

U obrazloženju obrasca za procjenu izmjene propisa navodi se da državnom službeniku, prema važećem Zakonu o državnim službenicima, služba prestaje po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik ne dogovore drukčije vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina.

Izmjenom Zakona o državnim službenicima ublažile bi se posljedice nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi i nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.