Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić zahvalila se na početku ravnateljima škola i djelatnicima koji su omogućili da se nastava održi.

'Danas smo imali novi sastanak s ravnateljima škola u drugih pet županija da se dogovorimo kako će raditi u vrijeme štrajka. Obrazovanje je pravo i obveza svakog učenika i ovim putem pozivamo svu djecu da sutra dođu u škole', kazala je.

'Prošli štrajk u četiri dalmatinske županije bilo je 28,69 zaposlenih u štrajku, a jučer 25,69 posto. Odaziv na štrajk je bio nešto manji. Od ukupno 313 ustanova, u štrajku je bilo 4.723 zaposlenika. Nikako ne preko 6 tisuća. Ovo su podaci koje su unijeli ravnatelji', kazao je državni tajnik Stipe Mamić.

'Pad u svim županijama u samom odazivu je bio oko desetak posto u svim županijama', kazao je Mamić.

Navodeći primjere po županijama, izdvojio je Dubrovačko-neretvansku gdje se u prvom štrajku odazvalo 35,09 posto zaposlenih, a jučer 32,19.

Kada se pogleda udio nastavnog osoblja, štrajkalo ih je ukupno 4073, odnosno 31,37 posto, a kod nenastavnog osoblja štrajkalo je ukupno 650 zaposlenika, odnosno manje od 12 posto.

U osnovnim školama štrajkalo je 17,54 posto djelatnika, a primjerice u Zadarskoj županiji štrajku se odazvalo 3,2 posto zaposlenika i to 3,6 posto nastavnoga i 2,12 posto nenastavnoga, odnosno 13 zaposlenika nenastavnoga osoblja i 54 nastavnika u cijeloj Županiji, naveo je Mamić.

Na institucijama znanosti i visokog obrazovanja u četiri se županije od 3101 zaposlenika štrajku odazvalo njih 114, ili 3,68 posto, odnosno gotovo dvostruko manje nego u prvom štrajku.

Kazao da što se tiče osnovnih škola, 1,57 posto škola, odnosno u tri škole nije se uopće radilo. Kod srednjih škola, 12 posto škola uopće nije organiziralo nastavu.

Mamić je ponovio da je rast plaća u obrazovanju u mandatu ove vlade bio oko 70 posto. 'Ne postoji problem oko toga da je inflacija pojela plaću. Taj jedan ili više proizvoda kojima se podigla cijena nisu proizvodi na koje mi potrošimo cijeli dohodak', rekao je.

'Mi ne vidimo ozbiljan razlog za štrajk, pogtovo kada se o povećanju osnovice pregovara za mjesec dana', kazao je ministar Radovan Fuchs.

Sve djelatnike u sustavu pozvao je da dobro promisle trebaju li sudjelovati u manipulacijama koje iznose ova tri sindikata i navode ih kao razlog za štrajk. Na svakome je, njegovoj osobnoj savjesti i uvjerenju, hoće li štrajkati ili ne, rekao je ministar.

"Mi mu to ne osporavamo, ne radimo nikakav pritisak ni na koga, niti na škole niti na bilo koje druge institucije, ne zastrašujemo nikoga i u konačnici samo analiziramo podatke", naglasio je.

'Štrajk je nešto manji, to je otprilike deset posto manje u tim županijama nego u prvom štrajku. Mi i dalje ostajemo na istim pozicijama, i nadam se da će zaposleni u obrazovanju na umu imati dobrobit djece', kazao je Fuchs.

Podsjetimo, sindikalni čelnici ustvrdili su u utorak da je u cirkularnom štrajku sudjelovalo 6300 zaposlenih, odnosno 80 posto u osnovnim i srednjim školama, na fakultetima i institutima u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Organizatori štrajka najavili su kako će štrajkati do ispunjenja zahtjeva - povećanja osnovice za deset posto i koeficijenata za obračun plaće, te prosvjetni dodatak. Traže i odgodu modularne nastave u strukovnim školama, kao i odgodu ocjenjivanja učitelja i nastavnika.

U četvrtak obrazovni sindikati nastavljaju sa štrajkom - 3. travnja na redu je istočna Hrvatska: Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija.

U ponedjeljak 7. travnja štrajk 'preuzima' zapadna Hrvatska: Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, a u srijedu se seli na sjever Hrvatske, u Koprivničko-križevačku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Zadnji od pet ciklusa štrajka planiran je 11. travnja u središnjoj Hrvatskoj: Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji te u Gradu Zagrebu.