Josipović ih je pozvao da sadašnji prijedlog ne smatraju konačnim rješenjem te da koncepcijski razmotre što hrvatsko društvo očekuje od znanosti i visokog obrazovanja izaberu optimalni model.

Po njegovim riječima, mnoge primjedbe Sveučilišta o nacrtima zakona govore kako dobar dio tih odredbi ne ide u prilog razvoju visokog obrazovanja kao motora hrvatskog razvoja. 'Znanost i visoko obrazovanje potencijalni su motor razvoja hrvatskog društva, a u Europskoj uniji su, zajedno s kulturom, jedan od najvažnijih elemenata nacionalnog identiteta', istaknuo je Josipović

S izaslanstvom Sveučilišta razgovarao je i o nalazima državne revizije koja je uzburkala javnost, ocjenivši da svi na Sveučilištu ozbiljno shvaćaju taj nalaz. 'Njihovo je mišljenje da je većina uočenih nedostataka administrativne naravi, ima i onih suštinske, no sukladno dosadašnjoj praksi svi mogući nedostaci će se ukloniti', ustvrdio je.

Dodao je da se sada otvorilo i pitanje kako to da je dugi niz godina praksa, koja je očito bila pogrešna u nekim aspektima, podržavana i od strane ministarstva odgovornog za sustav, koje je, ocijenio je, trebalo i ranije reagirati ako je bilo takvih problema.

Josipović je rekao da su ga predstavnici Sveučilišta izvijestili i o aktualnim projektima, napomenuvši da mu je drago da je i sam posredovao kod potpisivanja ugovora zagrebačkog i kalifornijskog Sveučilišta.

Bjeliš je rekao da su na Sveučilištu vrlo zabrinuti što je izostao svaki dijalog i njihovo učešće u konstruktivnom radu na zakonskim prijedlozima i sagledavanju njihovog strateškog cilja. 'Žao nam je što naši prijedlozi i kritička upozorenja nisu naišla ni na kakav odjek', istaknuo je Bjeliš, ocjenivši da bi takav zakonski paket mogao ugroziti daljnji rad Sveučilišta 'koje i sada teško izlazi na kraj s nedostatkom sredstava'.

Rekao je da je ministra Radovana Fuchsa zamolio da bi, ukoliko mu se doista čini da su se bilo gdje pojavili devijantni ili potencijalno kazneni postupci, trebalo hitno reagirati te zaštititi veliki dio sustava jer je, ocijenio je, ružno na takav način difamirati akademsku zajednicu.

Kao osnovne probleme u novim zakonima Bjeliš je izdvojio dovođenje u opasnost autonomije Sveučilišta, njegovo relativiziranje kao istraživačke institucije, relativiziranje razlike sveučilištnih i stručnih studija te pitanje položaja studenata.

'Na populistički način se najavljuje tzv. besplatni studij, no u stvarnosti mi smo u neizvjesnosti kako ćemo dalje raditi jer nam ministarstvo ne daje do znanja o tome kakvu politiku misli voditi. Što se tiče financijskih aspekata realizacije zakona najavljeno da nema dodatnih troškova, što je za nas zbunjujuće i nevjerojatno', naglasio je.

Bjeliš je izrazio žaljenje što je istodobno kada je na nedavnom senatu Sveučilišta dana najava da je moguć dijalog, već isti dan počela 'žestoka medijska kampanja koja na tendenciozan i zlonamjeran način zloupotrebljava podatke do kojih može doći'.

Ocijenio je da bi ministarstvo i Sveučilište među sobom trebalo izgraditi povjerenje, no da se ministarstvo prečesto postavlja kao nemoćno u rješavanju pojedinih problema, a odgovornost za tegobe prebacuje na Sveučilište prema kojemu se, rekao je, odnosi bahato.