Donošenje tog zakona ključno je za održanje i razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, rekla je Obuljen Koržinek, navodeći da je njihov doprinos ekonomiji prije krize iznosio 4, 6 posto u ukupnoj zaposlenosti te 6, 3 posto u BDP-u.

U izvozu tih industrija postizali smo puno bolje rezultate, nego u izvozu nekih drugih roba i usluga, istaknula je ministrica i podsjetila kako je s covid-krizom puno toga prešlo u digitalnu sferu.

Predloženi zakon, navela je, naglasak stavlja upravo na definiranje, uređenje i zaštitu autorskih i srodnih prava u digitalnom okružju.

Zastupnici ne spore potrebu da se ta prava zaštite i u digitalnom okruženju, no ocjenjuju kako na zakonu još treba raditi, jer ima dosta „nezadovoljnika“.

Jedni od njih su novinari kojima smeta što poslodavac ima isključiva autorsko-imovinska prava na djelu koje je nastalo u njegovu okruženju, kazala je Marija Selak Raspudić (Most). Izvođačima pak smeta nedosljednost - novinari svoja prava ostvaruju kolektivno, dok izvođači to ne mogu, dodala je.

Ministrica tumači kako je različita situacija između novinara i izvođača; po predloženom ćemo osigurati da za sadržaje koje proizvode novinari i nakladnici netko počne dobivati naknadu, jer sada je ne dobiva nitko. Novinari će kroz svoju kolektivnu organizaciju dogovoriti postotak redistribucije, naglasila je Obuljen Koržinek.

Poremećaj se dogodio u digitalnom okruženju

Podsjetila je da je pitanje autorskih prava pitanje privatnog prava, i kako je u analognoj ekonomiji odnos diskografa i izvođača bio uređen kvalitetnim kolektivnim ugovorima.

Poremećaj se dogodio u digitalnom okruženju, a odredbe predloženog zakona su postavile dobar temelj da se kroz kolektivne ugovore između udruga koje predstavljaju nositelje prava, postignu dogovori, odgovorila je milnistrica Viliju Matuli (ZLB) koji ističe da se po europskoj direktivi koju preuzimamo zahtjeva zaštita autora i izvođača.

Sabina Glasovac (SDP) pita je li zadovoljen princip pravednosti u situaciju kada autor dobiva 12 posto prihoda, diskografi više od 50 posto, a glavni izvođači, „ako su dobre sreće, pet posto, a ako nisu nula posto“.

Ministrica kulture i medija opetovala je da se predloženim zakonom namjerava naći održiv i pravičan okvir. U odnosu na sadašnji zakon, ovaj nudi značajan iskorak, i upućuje na principe na kojima reprezentativne udruge izvođača i diskografa moraju sklopiti kolektivni ugovor za autore, nglasila je.

Miroslav Škoro (DP) ističe da hrvatski izvođači u digitalnom okruženju ne dobivaju ništa. Mi se žurimo, prvi smo parlament u Europi koji o ovome raspravlja, Španjolcu imaju neka rješenja, Nijemci ga traže, kazao je.

„Što se tiče izvođača, nećemo se žuriti, zakon ćemo donijeti kad se steknu uvjeti, znate i sami koliko je to složeno, bili ste predsjednik diskografske udruge“, odgovorila mu je ministrica.

Maja Grba Bujević (HDZ) pozdravlja bolju zaštitu autora, izvođača, nakladnika, no zanima je kakav će utjecaj zakon imati na obične građane. Neki izravni utjecaj na pojedinca vidim kroz liberalizaciju korištenja autorskog prava u obrazovne i znanstvene svrhe, što je bitno od učenika do starijih građana, odgovorila joj je Obuljen Koržinek.

Ispravljanje nepravdi

Trenutno u nekim segmentima imamo nepravednu situaciju, rekao je Davor Ivo Stier (HDZ), navevši kako osoba koja napiše autorski članak u novinama,. dobije za to naknadu od izdavača, no kasnije, kada to prenesu portali ili velike digitalne platforme, oni će zarađivati, a autor neće imati ništa.

Zakon stvara okvir da se ta nepravda popravi, kazala je Obuljen Koržinek . Izrazila je uvjerenje da će se novim zakonom i jasnijim pravilima postići veća pravna sigurnost za sve nositelje autorskih i srodnih prava.

Ministrica je također naglasila da se novim zakonom propisuje novo srodno pravo autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija, odnosno ako neki agregatori, poput Google newsa, koriste sadržaje koje objavljuju mediji i od toga zarađuju plasirajući reklame, bit će obvezni urediti pravo na prenošenje takvih sadržaja i nadoknaditi njihove autore.