Prema podacima kojima raspolažu Centar za uklanjanje mina BiH (BHMAC) i uprava Civilne zaštite Federacije BiH, neposredno nakon rata u toj su se zemlji minska polja prostirala na površini većoj od 4200 kilometara što je predstavljalo čak 8,9 posto njezina teritorija.

Tijekom provedbe programa razminiravanja najveći dio te površine je očišćen no i dalje se nesigurnim smatra oko 870 četvornih kilometara i sada je to 1,69 posto teritorija države.

Ti su podaci objavljeni u utorak u povodu 4. travnja koji se na temelju odluke Opće skupštine Ujeidnjenih naroda obilježava u svim državama-članicama kao Međunarodni dan borbe protiv mina.

Oko dvije trećine poznatih minskih polja u BiH nalazi se na teritoriju Federacije BiH gdje su tijekom 2022. godine pirotehničari razminirali nešto više od 50 četvornih kilometara sumnjivog područja.

U ožujku je počeo postupak razminiravanja velikog područja uz granicu između BiH i Hrvatske kod bivše ratne zračne luke Željava u okolici Bihaća i taj bi teren trebao biti očišćen od mina u drugoj polovici 2024. godine.

Iako su sva minska polja u BiH označena ona redovito odnose ljudske živote pa je tako u ožujku smrtno stradao muškarac u minskom polju u okolici Doboja.

Od 1995. u BiH na taj su način poginule 622 osobe od kojih su 53 bili pirotehničari angažirani na razminiravanju.

Kako je lokalnim medijima pojasnio Saša Obradović, ravnatelj BHMAC-a, teritorij cijele države bi trebao biti očišćen od mina do kraja 2027. godine.

Taj je rok definiran državnom strategijom za uklanjanje mina no u konačnici sve ovisi o tome hoće li za njezinu provedbu biti dovoljno novaca koje u svim proteklim godinama osiguravaju uglavnom inozemni donatori.

"Malo smo se uljuljali donacijama no otvaranje novih ratnih žarišta uvjetovalo je da se donatori okreću tim područjima", kazao je Obradović za televiziju N1 potvrdivši kako država ne ispunjava svoj dio financijskih obveza prema BHMAC-u i entitetskim upravama civile zaštite.