Ustavni sud donio je odluku o problemu uporabe ćiriličnog jezika i pisma u Vukovaru.

Ukinuta je odluka iz članka 5., tako da se mora osigurati na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu dostava svih materijala za sjednice Grada Vukovara, bez obzira jesu li sredstava za to osigurana u gradskom proračunu.

Šeparović je također objavio da je ukinut dio članka 6. statutarne odluke Grada Vukovara te je naloženo da iste veličine trebaju biti i ćirilični i latinični tekstovi gradskih odluka i drugih materijala, kao i na žigovima.

Ustavni sud smatra da Gradsko vijeće može svake godine razmatrati postignutu razinu razumijevanja i snošljivosti u Gradu Vukovaru i da to nije protuustavno. Ali ne može potom odlučivati jesu li se stekli uvjeti za konzumiranje dodatnih prava srpske nacionalne manjine u tom gradu. U odluci Ustavnog suda navedeno je da će Gradsko vijeće morati proširiti razinu prava srpske nacionalne manjine iz zakonskog kataloga prava i da neće tolerirati nikakvo odugovlačenje jer tri godine nije napravljeno ništa.

Šeparović je objasnio da korištenje jezika nacionalne manjine ne smije biti utvrđeno tako da bude uvjetovano ograničenjima. Također je istaknuo da proračunska sredstva ne smiju igrati ulogu za provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Iz istih razloga su ukinuti i dijelovi članka 6. koji je govorio o potrebi da se konzumiraju prava o upotrebi jezika i pisma nacionalne manjine.

Predsjednik Ustavnog suda istaknuo je da su primijetili i iskazali zabrinutost da Gradsko vijeće Vukovara nije pristupilo proširenju prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru iz kataloga prava koja su zajamčena zakonom. Odugovlačenje konzumiranja prava nacionalne manjine ne može trajati unedogled unatoč tome što Ustavni sud razumije političku situaciju u tom gradu.

Ustavni sud dao je nalog da Gradsko vijeće Vukovara već u listopadu provede promjene, da poštuje vremenski okvir i da obavijesti Ustavni sud o provođenju odluke. Ustavnu sud je naložio Vladi da osigura provođenje odluka.

Odgovarajući na pitanje kako se ova odluka odnosi na ploče na ćirilici u Vukovaru, Šeparović je kazao da se itekako odnosi iako se ne čini tako. Pojasnio je da se to odnosi na dio kojim su naredili da neće trpjeti odugovlačenje jer tri godine nije napravljeno ništa. 'Dakle u listopadu će morati sjesti te u odnosu na postignuti stupanj solidarnosti, dijaloga i snošljivosti proširiti prava srpskoj nacionalnoj manjini', kazao je Šeparović.

Slučaj Karamarko

Ustavni sud donio je odluku i u predmetu Tomislava Karamarka, kojega je odluka Povjerenstva svojedobno natjerala da se povuče s mjesta potpredsjednika Vlade. Na sjednici Ustavnog suda održanoj 2. srpnja uvažena je ustavna tužba Tomislava Karamarka te je ukinuta presuda Visokog suda i presuda Upravnog suda pa se predmet vraća Upravnom sudu. Odluka je donesena većinom glasova.

'Ustavni sud usvojio je ustavnu tužbu Tomislava Karamarka te ukinuo presudu i vratio predmet na ponovni postupak. Podnositelj je osporavao odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa', rekao je Šeparović.

Kako je iznio Šeparović, Ustavni sud već je ranije utvrdio načelna stajališta vezana uz sukob interesa kojima se bavi Povjerenstvo. Istaknuo je da sukob interesa nije korupcija niti je područje koje pripada kaznenom pravu. Riječ je o području kojim se bave upravni sudovi.

'No to ne znači da te radnje ne trebaju biti prepoznate te postojati institucije koje će ih sprečavati, ali odluke ne smiju biti temeljene na pretpostavkama', poručio je Šeparović.

Odlukom Ustavnog suda ne dovode se u pitanje prava Povjerenstva da odlučuje u slučajevima sukoba interesa jer to nije bio meritum kojim se bavio Ustavni sud. Odlukom se, kako je objasnio Šeparović, ne odlučuje je li Karamarko bio u sukobu interesa ili nije. Ustavni sud bavio se samo time je li bilo kršenja ustavnih prava podnositelja. Zadaća je bila procijeniti jesu li upravni sudovi odgovorili na pitanja koja je postavio podnositelj.

Ustavni sud ocijenio je da upravni sudovi nisu odgovorili na važna pravna pitanja koja je postavio podnositelj tužbe, a koja se tiču prava podnositelja i granica djelovanja Povjerenstva. 'Nisu se uopće očitovali, iako je riječ o važnim pravim pitanjima, nego su formalistički prihvatili odluke Povjerenstva. Ustavni sud utvrdio je da je podnositelju uskraćeno pravo na pravično suđenje', rekao je Šeparović.

Slučaj Karamarko vraćen je na odlučivanje Upravnom sudu.

'Ne znam odakle se pojavila teza u javnosti da ćemo pomoći premijeru Andreju Plenkoviću ovom odlukom. Ona neće ni pomoći ni odmoći Plenkoviću ni ikome drugome. Svatko ima pravo na pravičan postupak. Kako će to dalje utjecati na rad Povjerenstva, odlučit će upravni sudovi. Formirali smo načela djelovanja', istaknuo je Šeparović.

Od 13 sudaca, 10 sudaca glasalo je za ovu odluku, a tri suca bila su protiv.

Zaštita prava na slobodu mišljenja i izražavanja

Pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo. Može biti ograničena ako je to nužno u demokratskom društvu, ali je potrebno da sudovi odluče o svakom slučaju pojedinačno.

'Mediji uživaju širok opseg zaštite, ta zaštita odnosi se i na istraživanja i upite novinara tijekom pripreme priloga koji će biti objavljeni. Iako sloboda medija ne smije prekoračiti određene granice, ne smije se smetnuti s uma to da je njezin osnovni zadatak priopćiti informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa', rekao je Šeparović.