Premijerka Jadranka Kosor u Erdutu je, piše Večernji list, naglasila da nema problema u dogovoru oko proračuna: 'Proračun za 2011. dogovoren je u okvirima koje smo si sami zadali. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj 'zamrznuti' proračun morat ćemo uklopiti mnoge obveze - povećani iznos za kamate od 1,1 milijardu kuna, sredstva za provedbu referenduma za ulazak u EU, parlamentarne izbore, popis stanovništva te povećane iznose za umirovljenike. No moram reći da apsolutno nije nastao stampedo nakon najave mirovinske reforme', rekla je predsjednica Vlade Jadranka Kosor u Erdutu.

'Proračun se brusi i sljedeći će tjedan biti prihvaćen na sjednici Vlade te poslan u Sabor, a očekivanja su da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen', rekla je Kosor nakon svečanosti u Erdutu i najavila da će novost biti Zakon o fiskalnoj odgovornosti, odnosno da će na posebnu odgovornost obvezati korisnike proračuna.

Svečanosti pod nazivom 'Budućnost istočne Slavonije Baranje i zapadnog Srijema' nazočili su predsjednik i potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i Vladimir Šeks, bivša predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt i Ivica Vrkić, bivši predstojnik Vladina Ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Svečanosti je nazočio i saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.

Od stranih uglednika, u Erdutu su bili prijelazni upravitelj UNTAES-a za hrvatsko Podunavlje Jaques Paul Klein, tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith te mirovini posrednik UN-a Thorwald Stoltenberg.

'Vojna akcija za oslobođenje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema bila je uoči početka mirne reintegracije već pripremljena i trebala se zvati 'Vukovarska golubica', a mi smo je neformalno nazivali 'Skok u Dalj'!' rekla je Vesna Škare-Ožbolt, bivša predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja, na današnjoj proslavi 15. obljetnice potpisivanja Erdutskog sporazuma između hrvatske Vlade i političkih vođa srpske manjine, uz jamstvo predstavnika međunarodne zajednice, održanoj u svečanoj dvorani Erdutske vinarije u Erdutu.

Erdutskim je sporazumom i službeno završen rat u Hrvatskoj, te je počela mirna reintegracija okupiranih područja u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Stoji to i u tekstu na novoj spomen-ploči od crnoga mramora, koju je danas ispred dvorca u sklopu Vinarije, u kojem je Sporazum potpisan, svečano otkrio ministar Petar Čobanković, u to vrijeme potpredsjednik Zajednice prognanika.

Anđeo čuvar mira i srpske manjine

Vesna Škare-Ožbolt prisjetila se kako je nakon Bljeska i Oluje provedba Erdutskog sporazuma izgledala malo vjerojatno, a najosjetljivija je bila uspostava povjerenja i normalizacija života. No, ponajviše zaslugom privremenog upravitelja misije UN-a, Jacquesa Paula Kleina, potpisano je provedeno u djelo, a to mu je danas priznao i prvi veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, Peter Galbraith, podsjetivši da se polovica od 14 točaka Sporazuma odnosila na zaštitu ljudskih prava.

Klein je pak, kao posebno zaslužne za uspjeh mirne reintegracije osim mirovnog posrednika Thorwalda Stoltenberga i Petera Galbraitha, istaknuo Vesnu Škare-Ožbolt, Ivicu Vrkića i Vojislava Stanimirovića, dok je Stoltenberg mirnu reintegraciju ocijenio jednom od najuzornijih mirovnih misija UN-a.

Predsjednik Zajedničkog vijeća općina iz Vukovara, Dragan Crnogorac, ocijenio je da je Erdutski sporazum anđeo čuvar mira i srpske nacionalne manjine na reintegriranom prostoru. A na njemu je, naveo je Čobanković, do danas obnovljeno više od pet tisuća stambenih prostora i više od 700 objekata javne namjene.

Kosor pohvalila gospodarski napredak do 2008.

'Obnova gospodarstva, međutim, nije pratila taj korak i zato Vlada danas ulaže velike napore u obnovu poljoprivrede, uređenje gospodarskih i poslovnih zona, infrastrukture, posebice željeznice i većeg iskorištavanja Dunava. To je prije rata bila jedna od najbogatijih regija u Hrvatskoj, a sada je ispod 75 posto hrvatskog i 50 posto europskog BDP-a', ustvrdio je Čobanković i zaključio da nema obnove toga prostora bez značajne suradnje sa Srbijom, BiH i Mađarskom.

Da je Erdutski sporazum jedna od malobrojnih točaka zajedništva Hrvata i Srba u Hrvatskoj i uopće, smatra Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a. Jedino je on izrazio žaljenje zbog nedovoljno brze i uspješne provedbe ciljeva i načela Erdutskog sporazuma, zbog čega ni nakon 15 godina još nije završen povratak izbjeglica u istočnu Hrvatsku.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, pohvalila je 'gospodarski napredak' istočne Hrvatske, ilustrirajući to podatkom o trostrukom porastu izvoza u Osječko-baranjskoj i dvostrukom u Vukovarsko-srijemskoj županiji u dekadi od 1998. do 2008. godine. Tada je Vlada još govorila da krize nema, a podatke iz posljednje dvije godine premijerka Kosor nije iznosila. No, najavila je svoj dolazak u Vukovar već u ponedjeljak na otvaranje 'još jedne tvornice' i stotinjak novih radnih mjesta. Riječ je mješaonici mineralnoga gnojiva talijanskih ulagača, vrijednoj 20-ak milijuna kuna koja, doduše, radi već više od pola godine, a službeno otvorenje odgađalo se do tjedna obljetnice pada Vukovara.

Josipović: Početak kraja puta k normalizaciji

Predsjednik Sabora Luka Bebić ugledne je strane goste podsjetio da su se vratili na mjesto 'našeg zajedničkog uspjeha' i odao priznanje SAD-u na 'izrazito pozitivnom djelovanju u provedbi projekta mirne reintegracije'. Nije propustio istaknuti hrabrost, dalekovidnost i mudrost predsjednika Tuđmana i njegovih suradnika, ali i predstavnika lokalnih Srba u Slavoniji i Baranji.

Predsjednik Republike Ivo Josipović ustvrdio je da je politika mira i suživota dijete Erdutskog sporazuma te se danas nijedan političar ne mora plašiti da će politika pomirenja i suživota štetno utjecati na njegovu karijeru. Dolazak predsjednika Srbije, Borisa Tadića, nazvao je početkom kraja puta k normalizaciji odnosa dviju država.

'Galbraith je rekao da vjeruje u Hrvatsku kao europsku i demokratsku državu ljudskih prava i prosperiteta, ali je barem isto toliko važno ili još važnije da i mi sami u to vjerujemo', zaključio je predsjednik Josipović.