Skupina znanstvenika za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje u suradnji s Institutom za društvena istraživanja provela je i u ponedjeljak predstavila veliko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 13 tisuća učenika 59 srednjih škola o percepciji koju srednjoškolci imaju prema obrazovnom sustavu, visokom obrazovanju i, što je najvažnije, o tome vide li svoju budućnost u Hrvatskoj ili izvan nje. Upravo je odgovor na ovo pitanje najzanimljiviji: 53 posto srednjoškolaca smatra da je bolje živjeti i raditi u inozemstvu
Ciljevi ovog projekta čiji su autori Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić bili su istražiti učenička očekivanja i aspiracije o nastavku obrazovanja ili ulasku u svijet rada, analizirati stanje i potrebe u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezane uz informiranje o upisima u visoko obrazovanje, utvrditi čimbenike odabira studijskih programa, utvrditi poznavanje sustava ispita državne mature i upisa u visoko obrazovanje, istražiti doživljaj budućnosti i perspektive mladih osoba u RH te ispitati doživljaj vrijednosti obrazovanja u RH.
vezane vijesti
Svi bi studirali
Istraživanje je pokazalo kako velik broj ispitanika, bilo da je riječ o gimnazijalcima (97 posto), bilo učenicima strukovnih škola (72 posto), želi studirati nakon srednje škole.
Unatoč tome, srednjoškolci nisu informirani o prijelazu iz srednje škole u visoko obrazovanje. Tako je njih 42,9 posto odgovorilo da o tome nešto donekle znaju, dok ih je tek šest posto odgovorilo da se osjećaju izrazito informiranima o prijelazu u visoko obrazovanje. Pritom se učenici o tome najčešće informiraju preko bliskih osoba i medija, a najmanje informacija dobivaju u školama i savjetovalištima.
Diploma kao garancija kvalitetnog života
Većina ispitanih učenika smatra kako je visoko obrazovanje izuzetno bitno: 64 posto ih smatra kako je fakultetska diploma garancija kvalitetnog života u Hrvatskoj, a 74 posto da je bez fakulteta teško naći posao.
Gotovo polovica ih smatra kako se obrazovanje kod nas ne cijeni dovoljno, a čak 63 posto da su nastavnici podcijenjeni.
Bitne osobne veze?
Nad odgovorima na pitanje jesu li za upis na fakultet od učenja važnije osobne veze te roditelji i snalažljivost odgovorni bi se trebali zapitati. Naime, čak 61 posto učenika smatra da su upravo ti faktori, poput veza i snalažljivosti, važniji od učenja. Većina ispitanih učenika smatra kako će fakultet završiti s 23 godine, a da će do 28. godine zasnovati obitelj.
Više od polovice želi u inozemstvo
Iskazuju visoku razinu osobnog optimizma, no i visoku razinu pesimizma što se tiče budućnosti Hrvatske. Gotovo polovica učenika smatra da će budućnost Hrvatske biti negativna ili vrlo negativna. Sukladno tome, zanimljivi su odgovori na pitanje gdje vide svoju budućnost.
Čak 53 posto njih smatra da je najpoželjnije mjesto za život i rad izvan Republike Hrvatske. Od tog broja, njih 39 posto misli da je to najpoželjnije mjesto unutar Europske unije, a njih 13,7 da se nalazi u nekoj drugoj zemlji, izvan EU-a. Želja za odlaskom iz Hrvatske veća je među uspješnijim učenicima.
