Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja pozabavili su se fenomenom superodlikaša u hrvatskim osnovnim školama. Riječ je o učenicima čiji je opći uspjeh u svim višim razredima osnovne škole 5,0. U prosjeku je u svakoj generaciji 4,9 posto takvih učenika, s time da je gotovo dvostruko više djevojčica nego dječaka
'U javnosti se često javljaju nedoumice o broju i strukturi ove skupine učenika te je javni interes prikazati njihov broj i strukturu. Prosjek ocjena iskazan na dvije decimale jedan je od elemenata koji se računaju pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje', navode autori.
Izvješće je bazirano na podacima o 46.050 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2012./13. završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje.
vezane vijesti
U Republici Hrvatskoj 4,9 posto generacije ima zaključnu ocjenu odličan iz svih predmeta od petog do osmog razreda. Među superodlikašima znatno je veći broj djevojaka (68,4 posto) od mladića (31,6 posto) te je svaka 14. djevojka superodlikašica, a svaki 32. mladić superodlikaš.
Najveći postotak superodlikaša je u Zagrebu, u kojem 7,72 posto učenika spada u ovu skupinu, te u Međimurskoj županiji s 6,36 posto učenika koji imaju apsolutni opći uspjeh od petog do osmog razreda.
Najmanji je udio ovih učenika u Brodsko-posavskoj (2,77 posto) i Šibensko-kninskoj županiji (2,25 posto).
Među većim gradovima u Hrvatskoj superodlikaši su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15 posto) i Slavonskom Brodu (3,17 posto).
Iz ove skupine njih 94,1 posto upisuje gimnazijske programe. Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije, nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija. U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama.
Autori su na temelju izvješća izdali i preporuke. Smatraju kako treba ukinuti iskazivanje općeg uspjeha jer opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što jest pojedini učenik. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje.
'Dalje treba razvijati postojeći model upisa u srednjoškolsko obrazovanje, čije su pozitivne strane pridavanje veće vrijednosti zaključnim ocjenama u onim predmetima koji su važni za nastavak srednjoškolskog obrazovanja u određenom sektoru i programu te mogućnost organiziranja dodatnih klasifikacijskih postupaka ('prijemni ispiti') koji u određenoj mjeri utječu na poredak kandidata', smatraju.
Ističu kako treba izbjegavati vanjske ispite na kraju osnovnoškolskog obrazovanja (mala matura) te usvojiti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
'Iako izrađeni Okvir za vrednovanje nudi brojna rješenja koja značajno unaprjeđuju vrednovanje procesa i ishoda učenja u našim školama, u Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje su upućene u saborsku proceduru u svibnju 2018. godine Okvira kao temeljnog dokumenta koji određuje vrednovanje u okviru kurikularnog sustava – jednostavno nema. Ovime su strukture obrazovne vlasti u Hrvatskoj propustile napraviti značajan iskorak prema kvalitetnijem, valjanijem, objektivnijem i pravednijem vrednovanju učeničkih postignuća i boljem usmjeravanju učenika u srednjoškolske programe', poručuju.
