Vladiku dr. Porfirija Perića Sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) koncem svibnja, nakon smrti mitropolita Jovana, imenovao je za njegova nasljednika na čelu Mitropolije, a na novu dužnost bit će ustoličen u Zagrebu 13. srpnja.

Pozdravljajući 'sve građane Hrvatske i Slovenije - pravoslavne, katolike i svih drugih vjeroispovijesti, ali i agnostike ili ateiste', mitropolit Porfirije naglašava da dolazi 'otvorena srca, s ljubavlju prema svoj braći i sestrama'.

Kaže da mu je njegov prethodnik, vladika Jovan, ostavio 'dragocjeno naslijeđe sijući evanđeosko sjeme u desetljećima koja nisu bila nimalo laka te da nije za sobom zatvorio nijedna vrata'.

'Iskreno ću raditi na dijalogu sa svim dobronamjernim ljudima u Hrvatskoj, ali u prvom redu ću, razumljivo, voditi brigu za povjerene mi pravoslavne kršćane u Eparhiji zagrebačko-ljubljanskoj. Njih pozdravljam Kristovim riječima: ‘Što je ljudima nemoguće, Bogu je moguće’, a u isto vrijeme, riječima premudrog Salomona: ‘Bolje susjed blizu, nego brat daleko’ ', kaže vladika Porfirije.

Kao svoja temeljna polazišta u unaprjeđenju odnosa s Rimokatoličkom Crkvom u Mitropoliji i općenito, novi mitropolit zagrebačko-ljubljanski naglašava 'vjeru u Boga, vjeru u izvornu dobrotu čovjeka i vjeru u kršćansku civilizaciju ljubavi'.

Ćirilica je organski dio identiteta Srba

Komentirajući tvrdnje da je osporavanjem ćirilice ugrožen i nacionalni identitet Srba u Hrvatskoj, ovaj velikodostojnik SPC ukazuje da je ćirilično pismo 'organski dio kulturnog identiteta srpskog naroda'.

'Srbi nemaju drugog pisma. Onaj tko se zalaže za ukidanje ćirilice tamo gdje je njena uporaba u skladu s ljudskim pravima i domaćim i europskim standardima i zakonodavstvom, zapravo teži ukinuti i srpski kulturni i nacionalni identitet', ocijenio je mitropolit Porfirije, istodobno ukazujući i na odlučno reagiranje hrvatske države na prosvjede zbog ćirilice.

'Prethodni, nemili događaji i reagiranje hrvatske države uvjerili su me da se, ovim povodom, ipak ne moramo pozivati na zakonodavstvo Europske unije i da su oni koji ne žele vidjeti ćirilicu u Hrvatskoj u manjini.

Naglašavam, ne postoji alternativa - moramo učiniti sve da prihvatimo jedni druge onakvima kakvi jesmo', poruka je novog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog.

On navodi da je bio 'ako ne protagonist, a ono svjedok i skromni suradnik nastojanja odgovornih ličnosti u SPC da katolici, kao i vjernici drugih vjeroispovijesti, imaju u Srbiji ista prava kao i pravoslavni'.

'Što smo od države tražili za sebe, u istoj mjeri smo tražili za druge crkve i vjerske zajednice i njihove vjernike. Ni više ni manje. U pogledu zakonodavnih rješenja, društvenog života, vraćanja imovine, zastupljenosti u medijima, svega...', objašnjava vladika Porfirije.

Svetac mora biti svet svim kršćanima

Komentirajući tvrdnje pojedinih čelnika izbjegličkih udruga Srba iz Hrvatske u Srbiji da se mijenja nacionalna slika i da su tisuće Srba u Hrvatskoj u međuvremenu pokatoličeni, vladika Porfirije kaže da 'nema egzaktne podatke, ali želi vjerovati da je prozelitizam daleka prošlost'.

'Iznad svega poštujem slobodu svakoga i u slobodi osobnu opredijeljenost po svakom pitanju, pa i po pitanju vjere', naglašava on i kaže da bi, primijeti li 'bilo kakav oblik prisile u vezi s vjeroispoviješću, u skladu sa svojom odgovornošću, ukazivao na takvu pojavu i činio sve da se zaštiti sloboda vjere i savijesti svakog ljudskog bića'.

Komentirajući aktualne rasprave i prijepore o mogućem kanoniziranju kardinala Alojzija Stepinca, vladika Porfirije kaže kako 'dijeli mišljenje patrijarha Srpskog Irineja da svetac, kojoj god crkvi pripadao, mora biti ličnost svijetla i sveta za svu braću u Kristu'.

Na pitanje kako crkve i vjerske zajednice mogu više pridonijeti uzajamnom povjerenju i pomirenju među narodima bivše Jugoslavije i šta on osobno želi i može učiniti, novi mitropolit zagrebačko-ljubljanski kaže kako je 'poslanje Crkve da izgrađuje mir i međusobno povjerenje' i podsjeća na Kristove riječi: 'Mir svoj dajem vam'.

'Ako imamo mir Božji u sebi, mirit ćemo se s drugim čovjekom, s prirodom i sa sobom. Širit ćemo mir oko sebe, bit ćemo svjedoci mira, blagovjesnici mira, mirotvorci', kaže on, naglašavajući da to mogu samo 'istinski ljudi Crkve u kojima vlada imperativ ljubavi, istine i pravde'.

Dijalog, praštanje, pomirenje – tri su načela koja ću nastojati primijeniti u praksi. Trudit ću se, a na Bogu i ljudima je da procijene moj podvig', istaknuo je vladika Porfirije.

U povodu čestih komentara o zbližavanju Pravoslavne i Katoličke Crkve i mogućnostima da Papa posjeti Srbiju, što je posebno spominjano uz obljetnicu obilježavanja Milanskog edikta, vladika Porfirije kaže da je ta tema dosad bila više 'medijsko nagađanje, nego što je imala službeni karakter' te da mu nije poznata 'bilo kakva službena inicijativa koja je potekla s bilo čije strane'.

'Kako je dijalog način na koji Crkva provodi svoju misiju u svijetu, osobno držim da bratski i dobronamjeran razgovor može donijeti korist svima - i pravoslavnima i katolicima', naglašava vladika Porfirije.

'Što se tiče zbližavanja dviju crkava, najvažnije je da mi, poglavito u područjima koja stoljećima dijelimo, živimo u zajednici ljubavi. Tada će i službeni bogoslovski dijalog, kao i svako drugo međusobno općenje Katoličke i Pravoslavne Crkve, dati blagoslovljene plodove', kaže vladika Porfirije i podsjeća na nedavne zajedničke izjave pape Franje i patrijarha ekumenskog Bartolomeja: 'Bog nas uči da smatramo jedni druge članovima iste kršćanske obitelji, da volimo jedni druge da bismo mogli ispovijedati našu vjeru u isto Evanđelje'.

'I mi, u Hrvatskoj, Srbiji, bilo gdje, zajedno s našim poglavarima trebamo biti predani putu ka jedinstvu za koje je i Krist molio Gospodina riječima ‘da svi jedno budu’', ocijenio je mitropolit Porfirije, naglašavajući da na novu dužnost u Zagreb dolazi 's radošću i strahom Božjim'.

'Radujem se jer dolazim u sredinu s velikom i bogatom kršćanskom tradicijom, a strahujem jer ne znam hoću li dostojno ispuniti ovaj veliki zadatak koji su pred mene postavili Bog i Crkva', kaže mitropolit Porfirije, koji će od 13. srpnja biti na čelu Mitropolije zagrebačko-ljubljanske.

Bogatim društvenim angažmanom stekao izniman ugled

Novi mitropolit zagrebačko-ljubljanski dr. Porfirije Perić rođen je 1961. u Bečeju. Osnovnu školu je završio u Čurugu, gimnaziju u Novom Sadu, diplomirao je na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu u Beogradu 1986. godine, a zamonašio se godinu dana ranije.

Na postdiplomskom studiju u Ateni bio je od 1986. do 1990. kad je postavljen za igumana manastira Kovilj kod Novog Sada, koji od tada postaje duhovna matica mnogim mladim ljudima, intelektualcima, ali i umjetnicima, glumcima i rock glazbenicima.

Kao iguman manastira, posebno je angažiran u liječenju bolesti ovisnosti, a 2005. godine utemeljio je terapijsku zajednicu 'Zemlja živih', koja je priznata kao najuspješniji projekt za liječenje ovisnosti o drogama i danas, pod vodstvom vladike Porfirija, ima više od stotinu štićenika u kampovima širom Srbije.

Sabor SPC izabrao ga je 1999. za episkopa jegarskog, vikara Eparhije bačke, a doktorirao je 2004. na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Ateni.
Na Bogoslovnom fakultetu u Beogradu predavač je na katedri Pastirske psihologije, njegova predavanja posjećuju i studenti drugih fakulteta, a suosnivač je građanske udruge koje se bavi resocijalizacijom žrtava destruktivnih vjerskih sekti i kultova.

Episkop Porfirije istodobno je i predsjednik Upravnog odbora humanitarne zaklade 'Privrednik' koja stipendira talentirane, a siromašne učenike i studente.
Skupština Srbije ga je, kao predstavnika svih crkava i vjerskih zajednica, 2005. godine izabrala za člana Vijeća Republičke radiodifuzne agencije (RRA), neovisnog tijela s javnim ovlastima u reguliranju radiodifuzne politike u Srbiji. Vijeće RRA ga je za svog predsjednika izabralo 2008. godine.

Od dolaska vladike Porfirija na to mjesto u radiodifuznom spektru Srbije čuju se i pravoslavne radijske postaje te katolički Radio Marija, a potaknuo je i pokretanje niza radijskih i televizijskih emisija koje se bave religijskim temama.

Svojim je ne samo svojim duhovnim, već i bogatim i raznolikim društvenim angažmanom stekao izniman ugled u Srbiji. Govori grčki, engleski i njemački, služi se ruskim jezikom.