Svi saborski klubovi pozdravili su povećanje razine zaštite osoba s duševnim smetnjama, no dio se u današnjoj raspravi upitao koliko je u stvarnosti primjenjiv zakon koji tu razinu treba zajamčiti.
Mjere koje zakon donosi su dobre i treba ih podržati, no otvara se niz pitanja oko mogućnosti primjene zakona, rekao je Jozo Radoš (HNS).
Zakon, konkretizirao je, nalaže odvojeni smještaj djece od odraslih osoba i to treba podržati, no to ovisi o uvjetima u kojima rade ustanove zadužene za smještaj osoba s duševnim potrebama.
HDSSB-v Boro Grubišić boji se da će zakon često biti izigran. Kod mjera prisile tanka je granica, prisila se npr. ne smije primjenjivati za osobe koje uništavaju, razbijaju ili na bilo koji drugi način uništavaju domaćinstvo, kafić, sud, precizira zastupnik.
Mjera prisile stupa na snagu samo ako je ugrožena ta osoba s duševnim smetnjama ili ako ugrožava zdravlje i život druge osobe, pojašnjava Grubišić.
SDP hvali predloženi zakon, smatra da pridonosi smanjenju stigmatizacije osoba s duševnim smetnjama, dobar je i moderan.
Zakon nudi visok stupanj ravnoteže između zaštite prava pojedinca i javne sigurnosti, a posebno štiti djecu, smatra Romana Jerković (SDP).
Ana Komparić-Devčić (SDP) hvali uvođenje osobe od povjerenja, pozdravlja specijalizaciju sudaca županijskih sudova, kao i odredbu da se suđenje osobi s duševnim smetnjama mora provoditi u psihijatrijskim ustanovama uz prisutnost same osobe.
Istu odredbu hvali i Nada Murganić (HDZ), zadovoljna i rješenjem po kojem je sudac dužan dati takvoj osobi odvjetnika po službenoj dužnosti.
Murganić hvali i novi institut smještaja osobe s duševnim smetnjama uz pisanu potvrdu osobe od povjerenja, no pita tko provjerava moralne i etičke sposobnosti osobe od povjerenja.
Mirela Holy (OraH) skreće pozornost na otpor psihijatrijske struke zakonu, jer ograničava ovlasti koje su psihijatri do sada imali.
Predloženi zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama zabranjuje psihokirurgiju i kastraciju, širi uvjete za određivanje elektrokonvulzivnog liječenja i provođenje biomedicinskih istraživanja.
Pored kategorije dobrovoljnog i prisilnog smještaja u psihijatrijske ustanove uvodi se i smještaj bez pristanka za osobe s duševnim smetnjama za koje je pristanak dala osoba od povjerenja.
Propisana je specijalizacija sudaca koji u županijskim sudovima odlučuju u postupcima prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu.
Uvodi se i psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi što određuje sud u kaznenom postupku, a novina je i uvođenje zamjene prisilnog smještaja psihijatrijskim liječenjem na slobodi.
