Iako je prijedlog Zakona o poticanju zapošljavanja i u njemu planirano stručno usavršavanje mladih bez zasnivanja radnog odnosa ovog tjedna diglo popriličnu prašinu u javnosti, kritike su se, nakon dodatnog objašnjenja ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, ipak malo smirile. Zamjerke su danas, nakon proučavanja nacrta prijedloga Zakona, ipak stigle iz Mreže mladih Hrvatske
U Mreži mladih Hrvatske u načelu podržavaju želju vladajućih da se zakonskim prijedlogom potakne zapošljavanje mladih, pogotovo jer su u krizno vrijeme mladi ljudi izloženi dvostrukom riziku: teže pronalaze posao i zbog dugog perioda nezaposlenosti postaju manje konkurentni na tržištu rada uslijed gubitka vještina, što se posljedično negativno reflektira i na budući ekonomski rast.
No kod najavljenog prijedloga Zakona o poticanju zapošljavanja, posebice u dijelu koji se odnosi na stručno usavršavanje mladih bez zasnivanja radnog odnosa, u MMH-u vide nekoliko nedorečenih stvari i problema, koje su već uočili u praksi, s obzirom da mjera stručnog osposobljavanja zapravo i nije nova.
Tako se, primjerice, i u komentarima proteklih dana postavljalo pitanje hoće li se ti mladi ljudi doista stručno usavršavati u zvanju koje su završili ili će obavljati neke periferne poslove poput kuhanja kave. Takva bojazan, kazao je za tportal MMH-ov koordinator programa za razvoj nacionalne i lokalnih politika za mlade Nikola Bukovićsasvim opravdana.
'Susreli smo se sa značajnim brojem primjera u kojima su mladi ljudi koji su koristili stručno osposobljavanje radili poslove koji nisu imali nikakve veze s ciljem mjere koji je nedvosmisleno opisan u njezinu nazivu. Primjerice, slaganje putnih naloga ili fotokopiranje doista ne pomaže u stjecanju stručnih znanja koja mladu osobu čine kasnije konkurentnom na tržištuOvo ne znači da pojedini poslodavci nisu ovu mjeru iskoristili na kvalitetan način, ali valja upozoriti da postoji potreba za jasnijim definiranjem obaveza poslodavca pružatelja stručne prakse, koji doista za alocirana sredstva treba biti dužan polazniku kroz rad prenijeti relevantna stručna znanja. Takvim razvojem situacije dobivaju svi: mlada osoba stječe relevantno radno iskustvo koje se poslovično zahtijeva u oglasima za posao, poslodavci dobivaju kvalitetnog potencijalnog zaposlenika, a država opravdava svoje ulaganje u polaznika stručne prakse', kaže nam Buković
Nedorečenost prijedloga Zakona vidi se i u odredbi prema kojoj osobe koje imaju bilo kakvo prethodno iskustvo evidentirano u radnoj knjižici ne mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja.
'Problem je što neko radno iskustvo nije nužno i relevantno radno iskustvo. Tako primjerice imate dosta slučajeva da se neka mlada osoba morala zaposliti izvan struke, obično na nekim jednostavnim poslovima jer je bila uvjetovana egzistencijalnim okolnostima, nakon čega više ne može koristiti ovu mjeru kao moguću ulaznu kartu za povratak u struku te adekvatan profesionalni razvoj', kaže Buković
Kao treći problem vezan uz stručno osposobljavanje mladih u MMH-u navode samu visinu naknade. Iako se u prvim medijskim napisima spominjalo da u zakonskom prijedlogu ne piše da bi svi mogli dobiti naknadu, resorni ministar Mrsić potvrdio je da će ona iznositi 1.600 kuna i da će je dobiti svi koji odluče iskoristiti ovu mjeru. Ako se pita Bukovića, naknada je i dalje preniska.
'Ona iznosi 1.600 kuna, što je iznimno neprimjeren iznos za šestosatno, a katkad i puno radno vrijeme. Premda se možemo složiti da visina naknade u ovoj fazi ne treba biti prioritet, odgovorni za provedbu ove mjere moraju biti svjesni da će dio egzistencijalnih troškova njenih korisnika u pravilu još uvijek velikim dijelom snositi ili njihove obitelji, ili će mladi ljudi biti usmjereni na ostvarivanje dodatnih prihoda, u najvećoj mjeri kroz sivu ekonomiju', zaključuje Buković
