Močvari Hutovo blato, koja je i zaštićeno područje u BiH, prijeti presušivanje, zarastanje i požari zbog hidroelektrana koje grade vlasti Republike Srpske u istočnoj Hercegovini, upozorili su u petak predstavnici Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).
Povodom Svjetskog dana vlažnih staništa WWF je naveo kako močvare imaju međunarodnu važnost, naročito kao staništa ptica močvarica, ali i zbog ukupnog očuvanja biodiverziteta, te usporavanja globalnog zagrijavanja.
WWF upozorava da je Hutovo blato, koje je smješteno nedaleko od Čapljine, ostalo bez dotoka 50 posto vode zbog elektroenergetskog projekta Gornjih horizonata.
vezane vijesti
"Prema zadnjim istraživanjima, Hutovo blato je već ostalo bez 50 posto vode, a prijeti mu i presušivanje, zarastanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pasti“, naveli su iz WWF-a.
Projekt Gornjih horizonata razvile su vlasti u bivšoj Jugoslaviji 60-ih godina prošloga stoljeća. Radove na izgradnji nekoliko hidroelektrana na rijeci Trebišnjici i drugim rijekama u istočnoj Hercegovini intenzivirale su vlasti Republike Srpske.
Promijenjeni su vodotoci tako da te rijeke više ne završavaju u slivu rijeke Neretve i Hutova blata.
Iz WWF-a navode kako močvara Hutovo blato ima golemi značaj jer močvare koje čine tek tri posto Zemljine površine apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno.
Hutovo Blato, koje je od 2000. godine upisano u Ramsarski popis zaštićenih vlažnih staništa u svijetu ujedno je i Park prirode te zaštićeno područje. Ima registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogat riblji fond u pet jezera s brojnim endemima.
WWF godinama provodi aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata, te istražuje hidrologiju sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova.
„Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu", rekla je Matea Jarak iz WWF Adrije. Dodala je kako će do kraja realizacije projekta restaurirati preko 1488 hektara Hutovog blata.
"Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana", upozorili su iz WWF-a.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljinog prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost i osiguravajući održivu uporabu obnovljivih prirodnih resursa, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
