Vlada planira ukinuti najveću poreznu stopu na plaće od 40 posto, a također razmatra i mogućnost da se socijalno ugroženim građanima podigne granica za oporezivanje sa sadašnjih 2.200 kn na 2.600 kuna. Kakav bi učinak ove dvije odluke mogle imati na gospodarstvo koje ulazi u šestu godinu recesije, a kakav na potrošnju? Gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'Ujutro Prvi', na ta su pitanja pokušali dati odgovore Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ekonomski analitičar Damir Novotny te Ante Mandić, predsjednik uprave najveće hrvatske softverske tvrtke, IN2 grupe
'Naši zaposlenici u prosjeku imaju oko 9.000 kuna plaću. Ja ne gledam socijalnu komponentu, već gledam našu konkurentnost s obzirom da su nama troškovi plaća u toj digitalnoj ekonomiji visoki, oni čine nekih 70 posto ukupnog troška. I imajući na umu da su nama davanja na plaću iznad 100 posto, to su plaće koje drastično odskaču od svih u našem okruženju. Problem je što mi te plaće ne dajemo jer smo obijesni ili jer imamo puno novaca, već zato jer je to nama uvjet opstanka i jer je takva situacija na tržištu rada', pojasnio je predsjednik uprave najveće hrvatske softverske tvrtke IN2 grupe, Ante Mandić, koja ima 480 zaposlenih.
IN2 grupa bilježi rast od 10 posto 2013. i 125 milijuna kuna prihoda.
'To su sve visoko obrazovani ljudi i oni bez problema mogu naći bilo gdje posao u Europi. Za njih je na tržištu rada znatno veća potražnja od ponude i u tom smislu mi njih moramo pokušati zadržati i biti konkurentni prema mnogim tvrtkama u našem okruženju. S ovakvim poreznim rasterećenjem sigurno ima prostora da svojim radnicima povećam plaće, to bi išlo njima u prilog, a ne nama. Mi bismo vrlo rado to prepustili zaposlenicima, a na neki način bi utjecalo i na potrošnju. No postoje i drugi načini na koje se može pogodovati ovoj našoj digitalnoj industriji', kazao je Mandić i dodao kako je i njegova tvrtka suočena s povećanim odlascima, posebice nakon ulaska u Europsku uniju.
'Nije u pitanju samo plaća, već i neki drugi izazovi. Primjerice, odlaze u Google ili neke druge velike kompanije gdje će steći nova iskustva. U tom se smislu ne može ništa napraviti. Ovima koji žele ostati u Hrvatskoj moramo omogućiti da tu pristojno i žive. Nisu plaće jedine koje su tu bitne, ali ovo otvoreno tržište rada je i nama veliki problem. Ja sam pristalica one da ako su dobri, bolje da odu, i ako su loši, bolje da ne ostanu', rekao je Mandić.
'Vlada je sklona tim mjerama niskog intenziteta. U ovom je trenutku svaka kuna dobrodošla u dohotke kućanstava, no hoće li se ta kuna pretvoriti u novu kupovnu moć, sumnjam. Opća klima u društvu je takva da su građani skloniji štednji nego potrošnji. U ovom trenutku bi sasvim poželjno bilo potaknuti domaću potražnju, ali s takvim slabim Vladinim mjerama se ništa ne može učiniti', kazao je Novotny i dodao kako su ovakve mjere pokušaj političke elite da pokaže kao da se nešto radi, a zapravo se nikakvi učinci neće postići.
'Ove mjere dočekujemo s krajnjim oprezom jer je Vlada više puta pokazala da se vodi metodom pokušaja i pogrešaka. Te metode zapravo i dovode zemlju u ovakvu situaciju jedne opće nestabilnosti. Porez na dohodak je izuzetno osjetljiva kategorija, to je pitanje opterećenja plaće, ali i pitanje prihoda lokalne zajednice', smatra Sever.
'Ministar Lalovac brka dva cilja: jedno je ekonomska politika i ekonomski ciljevi, a drugo su socijalni ciljevi. To se mora odvojiti', naglasio je Novotny.
