Zračna baza Mont-de-Marsan smještena je nekih dva kilometra sjeverno od istoimenog gradića u departmanu Landes u regiji Nova Akvitanija na jugozapadu Francuske. Aerodrom se nalazi na nadmorskoj visini od 62 metra i ima uzletno-sletnu stazu s asfaltnom površinom dužine 3603 metra.

Baza je dom dvjema eskadrilama Dassaultovih Rafalea, najnaprednijih francuskih borbenih aviona, a u njoj se nalazi i sjedište Središta za ispitivanje zrakoplovne opreme i pokuse francuskog ratnog zrakoplovstva (CEMA) te Središta za izvješćivanje radara protuzračne obrane. Osim toga je nastavno-obučno središte radarista protuzračne obrane.

Zrakoplovno središte nazvano je po pukovniku Constantinu Rozanoffu, francuskom probnom pilotu i jednom od pionira tamošnjeg mlaznog zrakoplovstva. Rozanoff je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio zapovjednik lovačke eskadrile te je oborio dva njemačka aviona, a po završetku rata službovao je u bazi Mont-de-Marsan.

Dom za nuklearne bombardere

Bio je glavni probni pilot tvrtke Dassault Aviation te je upravljao s čak 201 tipom aviona i helikoptera, prikupivši pritom 5000 sati letenja, uključujući 3865 borbenih sati. Rozanoff je prvi Francuz koji je probio zvučni zid u vodoravnom letu u veljači 1954. u avionu Mystère IV B, u kakvom je i poginuo dva mjeseca kasnije tijekom preleta na aeromitingu na aerodromu Melun Villaroche.

Zračna baza Mont-de-Marsan od sredine 60-godina prošlog stoljeća bila je dom prve francuske operativne eskadrile nuklearnih bombardera tipa Mirage IVA, čije su bombarderske inačice povučene 1995., a izvidničke devet godina kasnije.

Danas je u Mont-de-Marsanu stacionirana lovačko-eksperimentalna eskadrila (1/30 Côte d'Argent) koja koristi avione tipa Rafale B, dvosjedne inačice koje su u početku trebale biti samo trenažni zrakoplovi, ali su zbog pozitivnih borbenih iskustava pretvorene u jurišnu varijantu, te Mirage 2000D, a koji kao taktički bombarder služi za konvencionalne napade.

U sklopu te eskadrile su i napredni mlazni školski avioni Alpha Jet, koji se mogu koristiti i kao laki jurišnici, a nastali su u kooperaciji njemačkog Dorniera i francuske korporacije Dassault-Breuget, te avioni tipa TBM 700. To su inače turboelisni poslovni i uslužni laki avioni visokih performansi koje proizvodi francuska multinacionalna kompanija Daher, a izvorno su razvijeni u suradnji američke tvrtke Mooney i francuskog proizvođača lakih zrakoplova SOCATA.

U bazi je stacionirana i lovačka eskadrila Lorraine, koja također leti na Rafaleima C, a i dom je najslavnije francuske lovačke eskadrile Normandie-Niemen, koja također upravlja Rafaleima u inačici C, što označava višenamjenskog lovca. Eskadrila Normandie-Niemen, nazvana po francuskoj pokrajini Normandiji i istočnoeuropskoj rijeci Njemen, služila je na istočnoj bojišnici europskog ratišta u Drugom svjetskom ratu sa sovjetskom 1. zračnom armijom.

Radi se o jednoj od samo tri postrojbe iz zemalja zapadnih saveznika koje su sudjelovale u borbi na istočnoj bojišnici i bila je jedina zapadna saveznička postrojba koja se borila sa sovjetskim snagama do kraja Drugog svjetskog rata.

Eskadrilu opjevao sovjetski Bing Crosby

Eskadrila je osnovana u ožujku 1943., a poslije uspjeha u borbama za oslobođenje Bjelorusije i Litve, Josif Visarionovič Staljin nazivu postrojbe dodao je riječ Njemen, po rijeci koja ondje protječe. Uskoro se proširila i prerasla u pukovniju čija su četiri pilota dobila najvišu sovjetsku nagradu - orden Heroja Sovjetskog Saveza, što je bila rijetkost kada je riječ o strancima.

Normandija-Niemen sudjelovala je u bitkama za Orel, Smolensk, Vitebsk i Kalinjingrad. Njezini piloti oborili su ukupno 273 aviona nacističkog Luftwaffea, a uz najviša sovjetska priznanja u domovini je odlikovana Legijom časti.

O njoj je snimljeno i nekoliko filmova. Prvi film o pilotima te eskadrile pojavio se u kinima već godinu nakon završetka Drugog svjetskog rata. Bila je to ratna komedija 'Nemirno gazdinstvo', u kojoj je glavnu ulogu imao kasnije poznati sovjetski režiser Jurij Ljubimov. Znatno popularniji film, podjednako rado gledan u Francuskoj i nekadašnjem Sovjetskog Savezu, snimljen je 1960. godine u francusko-ruskoj koprodukciji i nosio je naziv upravo po slavnoj eskadrili.

Postrojbu, koja je sa svojim avionima u nekoliko navrata sudjelovala u moskovskim proslavama Dana pobjede, opjevao je poznati sovjetski šansonijer Mark Bernes, a kojeg su uspoređivali s američkim pjevačem Bingom Crosbyjem. Inače, obuku u bazama Mont-de-Marsan i Saint Dizier et de Cognac na sjeveru Francuske proći će ukupno 90 pripadnika HRZ-a, s time da prvi piloti dolaze na izobrazbu početkom iduće godine. Prvi Rafalei pak stići će u Hrvatsku tijekom 2024. godine.