Teroristički udar u moskovskoj zračnoj luci Domodjedovo treći je veliki napad radikalnih islamista u Moskvi i okolici u tek nešto više od godinu dana. Aktiviranjem bombi na aerodromu, na stanicama metroa i pod brzim vlakom Sankt Peterburg - Moskva ubijeno je preko stotinu ljudi, uglavnom civila, a više ih je stotina ranjeno
Napade i žrtve na neukrotivom Kavkazu teško je i pobrojati, pa je stoga jasno da od metropole do dalekih kavkaskih krajina Ruske Federacije bijesni latentni rat. U njemu je neprijatelj nevidljiv, a sumnji, šikaniranju, pa i smrtonosnom nasilju često bivaju izloženi nevini građani koji s teroristima tek dijele etničku, vjersku ili pak samo regionalnu pripadnost. Moskovljani svih boja i vjera već više od deset godina moraju se nositi sa svakodnevicom u kojoj svako malo, na nekom itekako im poznatom gradskom punktu, grune kakva strašna eksplozija koja normalan život razvali u komadiće.
'Držim da jučerašnji udari nisu iznenadili nikoga u Rusiji', izjavio je za Radio Svoboda Andrej Soldatov, stručnjak za pitanja borbe s terorizmom: 'Nakon stanovitog zatišja od 2005-2006. godine, napadi postaju sve učestaliji. Prije nekoliko godina na Sjeverni se Kavkaz vratio 'šahidizam' (ljudi-bombe), pa je zakonomjerno što su se unatrag godinu dana vratili i u Moskvu.
Čuju se kritike kako obavještajni i represivni aparat previše resursa troši na maltretiranje građanske liberalne opozicije i raznih civilnih udruga, a ne može riješiti stvarne prijetnje nacionalnoj sigurnosti. Nekoliko brutalnih riječi iz usta Vladimira Putina ili Dmitrija Medvedeva, kakve se obično upućuju javnosti poslije terorističkih zločina, neće riješiti problem - smatra Soldatov.
Stručnjak za pitanja sigurnosti Aleksandr Goljc također je pesimističan po pitanju napretka u borbi Kremlja s terorizmom: 'U podzemnoj će se sada pojaviti klinci s milicijskim šinjelima koji će meni deset puta dnevno provjeravati dokumente jer sam muškarac s tamnim brkovima. A borba s terorizmom strašno je teška i riskantna. Treba ubacivati svoje ljude u terorističke grupe, voditi osjetljivu igru. Čini se da direktor FSB-a, koji svake godine važno objavljuje koliko su napada spriječili, ne shvaća da se njegov posao ne ogleda u količini osujećenih, što realnih, što zamišljenih terorističkih akcija, nego u tome da rečenih akcija ne bude. Jedan jedini teroristički akt poništava rad, direktora FSB-a.
Možemo mi kritizirati Ameriku koliko nas volja, no fakti su fakti. Poslije 11. rujna u SAD-u nije bilo terorističkih napada. Njihove 'spec-službe' rade kad se opasnost pojavi. Naše pak trate snagu u borbi s opozicijom', tvrdi Goljc.
Tportal donosi kronologiju težih, mahom bombaških napada koji su se, do jučerašnjeg napada na Domodjedovu, dogodili samo u Moskvi i okolici unatrag deset godina:
29. ožujka 2010.
Dvije 'crne udovice' raznijele su se opasane eksplozivom u stanicama metroa Lubjanka i Park kulturi. Bile su poslovične jutarnje gužve i najmanje 40 prolaznika je poginulo, a preko stotinu ih je ranjeno. Odgovornost za organizaciju preuzeli su islamisti Dokua Umarova koji se skrivaju u gorju između Čečenije i Ingušetije.
27. studenoga 2009.
Brzi vlak Nevskij Ekspress dignut je u zrak na putu iz Moskve u Sankt Peterburg. Poginulo je 26 ljudi, više od 90 je ranjeno. Nije sasvim jasno tko je izveo napad - među osumnjičenima su bili islamisti Saida Burjatskog.
14. kolovoza 2007.
Eksplozija na pola puta između Moskve i Sankt Peterburga izbacila vlak iz stroja. U bolnici je završilo 30 ljudi.
21. kolovoza 2006.
Bomba iz kućne radinosti, s kilogramom TNT-a, aktivirana na Čerkizovskoj tržnici. Većina od 13 poginulih bila je porijeklom iz srednje Azije. Zabilježeno 47 ranjenih. Dvije godine kasnije, zbog sudjelovanja u napadu osuđeno je osmero članova neonacističke skupine Spas.
31. kolovoza 2004.
Neidentificirana napadačica raznijela se na stanicipodzemne Rižskaja. Poginulo je najmanje deset ljudi, a ranjeno50-ak.
24. kolovoza 2004.
Simultani napadi bombašica samoubojica na dva domaća aviona nedugo nakon njihovog polijetanja s aerodroma Domodjedovo. Poginulo 89 ljudi u avionima, preživjelih nije bilo. Odgovornost preuzeo vođa čečenskih pobunjenika Šamil Basajev.
6. veljače 2004.
Bombaš samoubojica ubio 41 čovjeka i ozlijedio do 120 prolaznika u stanici metroa Avtozavodskaja na jugu Moskve. Doživotne kazne za zločin dvojici islamista s Kavkaza i jednome iz Moskve.
23. listopada 2002.
Oko 50 teško naoružanih čečenskih pobunjenika i pobunjenica upalo je na predstavu u Dom kulture na Dubrovki i otelo 850 ljudi. Ruski Specnaz pri spašavanju talaca koristio je nepoznati plin od kojeg je u kontroverznoj akciji poginulo između 139 i 204 civila te najmanje 33 terorista.
