Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60 posto), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti ispred lijevo-liberalne koalicije Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,9 posto glasova (u odnosu na 31,4 posto iz prethodnog mjeseca) dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 31,4 posto (u ožujku 30,9 posto), prenosi HRT.

Najveće iznenađenje prošlih parlamentarnih izbora, Most nezavisnih lista, još je uvijek na trećem mjestu s izborom od 6 posto (prije mjesec dana 8,9 posto, u siječnju 11,7 posto, a zenit izborne potpore Mostovoj listi bio je u prosincu s izborom od 15,4 posto).

Za razliku od Mosta, potpora Živom zidu je porasla te je s 5,7 posto izbora čvrsto na četvrtom mjestu, ali sa sve manjim zaostatkom u odnosu na Most. Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2 posto izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,5 posto, HDSSB s 1,4 i Orah s 1,1 posto. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu manju od 1 posto: U ime obitelji (0,7 posto), Hrid (0,6 posto), HSP-HKS-Obiteljska stranka (0,5 posto), Reformisti - Naprijed Hrvatska (0,5 posto). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2 posto, uz 15,7 posto neodlučnih.

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,8 posto (u ožujku 29,3 posto), a SDP je drugi s 29 posto (u ožujku 28,2 posto). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 2,4 postotna boda u mjesec dana (sadašnjih 6,3 posto, prema 8,6 posto u ožujku, odnosno 10 posto u veljači i rekordnih prosinačkih 15,6 posto).

Živi je zid s 5,7 posto na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 4 posto), a slijede HSS s 2,7 posto (prije mjesec dana 1,8 posto) i HNS s 2,3 posto. Šest je stranaka s izborom iznad 1 posto: Stranka rada i solidarnosti BM (1,4 posto), Orah (1,3 posto), HSLS (1,2 posto), HSP AS (1,2 posto), IDS (1,2 posto) i HDSSB (1,2 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7 posto dok je 12,8 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 19,3 posto (prema 20,1 posto iz ožujka, ali i 31,2 posto iz lanjskog travnja). Aktualni premijer Tihomir Orešković je u samo tri mjeseca mjerenja skočio na drugo mjesto, a drži ga izborom od 17,8 posto (prije mjesec izbor je bio 16,5 posto, u veljači 9,9 posto, a u prvom mjerenju početkom siječnja njegov je izbor iznosio 2,2 posto). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 10,9 posto (prema 8 posto iz ožujka) dok je Ivan Sinčić četvrti s izborom od 5,1 posto (u ožujku 4,6 posto). Slijede Josip Leko s izborom od 4,7 posto i Tonino Picula s izborom od 3,9 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Tomislav Karamarko (2,6 posto), Milan Bandić (1,9 posto), Božo Petrov (1,8 posto) i Boris Lalovac (1,6 posto).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,8 posto) i Zoran Milanović (29,7 posto). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,9 posto), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5 posto.

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,3 posto), Nenad Stazić (1,9 posto), Ivo Sanader (1 posto), Zlatko Hasanbegović (0,9 posto), Tihomir Orešković (0,9 posto) i Vesna Pusić (0,8 posto).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće dvije teme: teroristički napadi u Bruxellesu (izbor od 26,2 posto) i oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju u Haagu (23,4 posto). Napetosti i poteškoće u funkcioniranju vladajuće koalicije izbor su 12,7 posto hrvatskih građana dok su najavljene promjene u zdravstvu najvažnija tema za njih 9 posto. Prekid balkanske izbjegličke rute najvažnija je tema mjeseca za 7 posto ispitanika.

Smjer kretanja zemlje podupire 18,8 posto građanki/građana (u odnosu 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječnja) dok ih 71,4 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 64,8 posto iz ožujka, 58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 posto iz siječnja). Ne zna njih 9,8 posto (u ožujku 14,6 posto, u veljači 17,3 posto, u siječnju 21,4 posto).

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana. Podrška početkom travnja iznosi 50,3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 52,4 posto). Vladinu politiku ne podržava 30,8 posto građana (prema 30,1 posto iz ožujka), uz 18,8 posto neodlučnih.

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,25 (što je ujedno najniža ocjena koju je predsjednica dobila od početka mandata). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu 2,22 (prije mjesec dana 2,28).