Uz hrvatsku kandidatkinju Mariju Pejčinović Burić, u utrci za nasljednika Thorbjørna Jaglanda, bivšeg norveškog premijera koji je posljednjih 10 godina na čelu Vijeća Europe, sudjeluju belgijski ministar Didier Reynders, čija je vlada na odlasku, nekadašnji litavski premijer Andrius Kubilius i bivša šefica grčke diplomacije Dora Bakoyannis.

Odbor ministara Vijeća Europe, koje čine ministri vanjskih poslova 46 zemalja članica ili njihovi stalni diplomatski predstavnici u Strasbourgu, intervjuirat će kandidate u ožujku te će svoj uži izbor poslati Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Podsjetimo, Hrvatska je prošle godine, od svibnja do studenog, prvi put predsjedala Odborom ministara Vijeća Europe, pri čemu je tu dužnost imala upravo ministrica Pejčinović Burić, koja je u tom svojstvu predstavljala i samo Vijeće Europe.

Parlamentarna skupština, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, u lipnju će izabrati idućeg glavnog tajnika Vijeća Europe, čiji mandat započinje 1. listopada. Prva europska skupština u povijesti Starog kontinenta ima 582 člana (291 zastupnik i 291 zamjenik) iz 41 nacionalnog parlamenta, a ovog tjedna izaslanstvo Hrvatskog sabora sudjeluje na zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine. Voditeljica izaslanstva je Sanja Putica (HDZ), a članovi su Goran Beus Richembergh (GLAS), Sabina Glasovac (SDP), Domagoj Hajduković (SDP) i Davor Ivo Stier (HDZ).

Zimsko zasjedanje započelo je u ponedjeljak izborom predsjednice i potpredsjednika Parlamentarne skupštine. Za predsjednicu je ponovo izabrana Liliane Maury Pasquier, a uz zastupnike iz još nekoliko država članica, za potpredsjednicu je izabrana Sanja Putica.

Potraga za odgovarajućim kandidatima za glavnog tajnika Vijeća Europe započela je prije najmanje godinu dana. Vesna Pusić, bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova, još tada je dobila poziv iz Vijeća Europe.

'S obzirom na to da su me zvali prije godinu dana i pitali želim li se ja kandidirati za tu funkciju, očito je da su imali Hrvatsku u vidu', kaže Pusić za tportal, objašnjavajući zašto misli da Pejčinović Burić ima šanse za uspjeh.

Njoj tada nije palo na pamet tražiti podršku Vlade za kandidaturu jer su je prethodno već dvaput minirali: u natjecanju za poziciju glavne tajnice Ujedinjenih naroda i u ponudi da preuzme UN-ovu Ekonomsku komisiju za Europu, što nije mogla realizirati bez podrške Vlade. Na tu funkciju naposljetku je izabrana Olga Algayerova, bivša državna tajnica u slovačkom ministarstvu vanjskih i europskih poslova na čelu s Miroslavom Lajčakom, veoma utjecajnim diplomatom koji je donedavno predsjedao Općom skupštinom UN-a.

Mariju Pejčinović Burić upravo je hrvatska Vlada kandidirala za glavnu tajnicu Vijeća Europe. O njezinim kvalifikacijama Vesna Pusić ne želi podrobnije govoriti, iako hrvatskoj kandidaturi želi 'sve najbolje'.

'Poznajem sve kandidate, mogu reći da su svi dobri. Dosta se razgovara o gospodinu Reyndersu. On je Valonac, belgijski liberal, godinama smo zajedno sjedili u Vijeću za vanjske poslove Europske unije i bili smo u istoj europskoj grupi (ALDE, Savez liberala i demokrata za Europu, op.a.). Dosta davno bio je ministar financija Belgije, a onda je u dva mandata bio ministar vanjskih poslova. Reynders je odličan, visokoprofesionalan, ali politički čovjek, s puno iskustva. Dora Bakoyannis svima je poznata bivša grčka ministrica, silno prodorna, gradonačelnica Atene za vrijeme Olimpijade. Andrius Kubilius je smiren, fin čovjek, vrlo kompetentan bivši premijer Litve, ali njegovu kandidaturu može komplicirati politička situacija s Rusijom i Vijećem Europe', navodi Pusić za tportal.

Podsjetimo, Rusija je još 2017. suspendirala financiranje Vijeća Europe, nakon što je Parlamentarna skupština VE-a ruskoj delegaciji oduzela pravo glasa zbog aneksije Krima. Osvrćući se na izazove koji stoje pred tom 'najvećom paneuropskom organizacijom' koja 2019. obilježava 70. obljetnicu djelovanja, predsjednica Maury Pasquier posebno je istaknula činjenicu da Rusija ni ove godine neće sudjelovati u radu Parlamentarne skupštine, što štetno utječe na djelovanje Vijeća Europe kao čuvara mira, ljudskih prava, demokracije i vladavine prava na europskom kontinentu.

Ocjenjujući šanse Pejčinović Burić, doajen hrvatske diplomacije Ivica Maštruko kaže da ona, s obzirom na svoju biografiju te poznavanje francuskog i engleskog jezika koji su bitni za tu funkciju, doista ima šanse.

'Ako bude nešto odlučnija, agresivnija u svojim stavovima, mislim da može udovoljiti toj funkciji. Ali trebat će biti daleko eksplozivnija u svojim vanjskopolitičkim nastupima, jasno, uz potrebnu dozu diplomatske mudrosti. Inače, za Hrvatsku je dobro da ima makar i samo kandidate za pozicije u međunarodnim organizacijama, pa će se negdje već pronaći mjesta. Treba ići s kandidaturama jer to na neki način pomaže hrvatskoj vanjskoj politici', poručuje Maštruko.

Po njegovu sudu, njezin eventualni odlazak sa Zrinjevca u Strasbourg svega nekoliko mjeseci prije nego Hrvatska preuzme predsjedanje Europskom unijom ne bi bio neprimjeren.

'Svaka normalna država ne ovisi o jednoj ministarskoj funkciji. U MVEP-u će ostati cijeli aparat, svi oni koji operativno vode to ministarstvo', napominje Maštruko.

Komentirajući mogućnost da ministarsku funkciju u tom slučaju preuzme Andreja Metelko-Zgombić, aktualna državna tajnica za europske poslove, kaže da je ona 'sjajan profesionalac' i 'sigurno igra jednu od značajnih uloga u MVEP-u'. 'Međutim, to hoće li Metelko-Zgombić postati ministrica ne ovisi, nažalost, ni o njenim sposobnostima ni kvalifikacijama, nego o kadrovsko-stranačkim političkim kombinatorikama', ocjenjuje Maštruko.

>>>Klisović: Plenković ima šanse postati predsjednikom Europske komisije

Upitan podržava li kandidaturu Pejčinović Burić, Joško Klisović podsjeća da je on podržao i Andreja Plenkovića 'u njegovim ambicijama da bude predsjednik Europske komisije', kao što podržava svakog hrvatskog državljanina u nastojanju da preuzme visoku dužnost u nekoj međunarodnoj organizaciji.

'To je stvarno korisno za Hrvatsku, diže profil i međunarodni ugled države. Osoba na visokoj funkciji upućena je na strane države i samim time promovira Hrvatsku, osim što štiti njezine interese i otvara vrata tamo gdje su ona zatvorena. Dakle, vi ste kao mala država, bez značajne vojne sile ili gospodarstva, u međunarodnim odnosima jaki onoliko koliko ste kadrovski jaki u međunarodnim organizacijama. Političku moć Hrvatske možemo crpiti samo od njih', ističe Klisović.

Vjeruje da Marija Pejčinović Burić 'apsolutno može biti na razini drugih kandidata', iako to ne znači da on smatra kako šefica diplomacije dobro obnaša svoju aktualnu funkciju.

'Dakle, podržavam hrvatske građane u njihovim ambicijama da dođu do svih mjesta u međunarodnim organizacijama. Svi mi moramo to podržati. Ali to ne znači da sam zadovoljan radom ljudi koji trenutno obnašaju visoke dužnosti u hrvatskoj Vladi, niti radom ministrice u MVEP-u. Pa ona se uopće ne pojavljuje u javnosti, a o vanjskopolitičkim temama u Saboru govori premijer. Pogledajte samo njezine presice; ona čita ono što joj napišu službe u Ministarstvu. Ona je, nažalost, kao ministrica nevidljiva. Da smo u školi, ne bih je imao na temelju čega ocijeniti jer cijeli svoj mandat kao da uopće nije prisutna', kritičan je Klisović.

No ne bi li upravo ta vrsta diplomatičnosti mogla ići na ruku ministrici u Vijeću Europe, jer ona sigurno neće izaći iz zacrtanih okvira?

'Znate, na čelu međunarodne organizacije morate imati iznimne menadžerske sposobnosti. U pitanju je velik novac, mnogo ljudi i različiti interesi različitih država koje treba pomiriti. Drugo, dobit ćete zadatke da se borite za svoju međunarodnu organizaciju i to morate raditi prilično agresivno. Tada nećete moći imati tri sloja bijelih rukavica na rukama, nego ćete ih morati skinuti i navući boksačke. Tako nešto nismo vidjeli kod gospođe Pejčinović Burić. Vrlo često ne možete ostvariti ciljeve izbjegavanjem svakog oblika debate, ukrštavanja argumenta, bilo čega što bi mirisalo na neki sukob, a nažalost, u međunarodnoj politici to je konstanta. Znači, morate biti agresivniji, prodorniji, bolje upravljati procesima, jasno dati do znanja, bez obzira koliko vas napadaju, što je vaš stav i boriti se za njega, a ne se skrivati iza jačeg i višeg autoriteta, kao što je u ovom slučaju premijer', upućuje Klisović.

I još je nešto potencijalno sporno oko kandidature Pejčinović Burić: uspije li ona u svojim nakanama da preuzme Vijeće Europe, potonut će svaka šansa predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u njezinu eventualnom pohodu na funkciju glavnog tajnika NATO-a.

'Šanse predsjednice Grabar Kitarović u tom su slučaju bitno smanjene zato što bilo koja država, ne samo mala, teško može dobiti dva čelna mjesta u međunarodnim organizacijama tog ranga', konstatira Klisović, ističući da je kandidatura predsjednice zasad na razini spekulacija, a ukoliko su one točne, na tome se radi u strogo zatvorenim krugovima.