Posjet hrvatska predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Iranu 17. i 18. svibnja pojačan dvojicom ministara i delegacijom od 70 hrvatskih gospodarstvenika prilika je koju naša zemlja i njezina posrnula ekonomija ne bi smjela propustiti. Nakon ublažavanja sankcija koje je Zapad nametnuo Iranu zbog sumnje da želi proizvesti nuklearnu bombu, gospodarstvo ove srednjoazijske zemlje snažno se otvara svijetu
Pred pripadnike iranske teokratske elite danas se prostiru crveni tepisi, a za sastanke s njima grebu se predsjednici uprava najmoćnijih svjetskih korporacija. Ugovori koji se sklapaju u tim poslovima računaju se u milijunima eura. Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u Iranu predvodi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, a među tvrtkama koje će sudjelovati na poslovnom forumu je i Končar. Gospodarstvenici dolaze dan prije predsjednice Grabar Kitarović. Predsjednik uprave Končara Darinko Bago kaže da im je plan u Iranu realizirati neke poslove i vidjeti kakve su nove mogućnosti u toj zemlji.
'Jedan dio ponuda već radimo, o proizvodima ne bih govorio jer to nije mudro, i htjeli bismo vidjeti kakve su druge mogućnosti pa eventualno i neki širi oblici suradnje s Iranom. Zgodno je kad ste u jednom ovakvom izaslanstvu jer iz prve ruke možete dobiti odgovore ako znate dobro pitati', kaže nam Bago.
Međutim, mnogi su skeptični u vezi toga može li se posrnulo hrvatsko gospodarstvo nositi sa svjetskom konkurencijom većih i bogatijih zemalja. Recimo samo, na primjer, singapurski gigant Holding Kim Heng prošlog je tjedna potpisao ugovor vrijedan 450 milijuna dolara s Iranskim pomorskim fondom o izgradnji lučke infrastrukture i raznih vrsta plovila.
'Kad bi se naša vanjska politika vodila po načelu, 'mi smo premali da išta napravimo', onda smo osuđeni na propast. U međunarodnoj konstelaciji snaga mi smo mala država i moramo se pokušati probiti na bilo koje tržište, pa da idemo i zajednički s nekom državom u klasteru, kao što sa Slovenijom reklamiramo turizam na dalekim destinacijama. Ako ćemo biti maleni i kukati da ništa ne možemo, nećemo nigdje dospjeti', mišljenje je stručnjak za međunarodne odnose Dario Kuntić.
S obzirom na lošu ekonomsku situaciju u zemlji, nastavlja, moramo se sve više okretati vanjskom tržištu, a ne se samo koncentrirati na područje bivše Jugoslavije gdje imamo zacementiranu suradnju i gdje su naši proizvodi prepoznatljivi. Vjeruje da se trebamo širiti i na vanjska tržišta i to ne samo na područje Europske unije nego i na područje Azije.
'Ta tržišta rastu i razvijaju se i Hrvatska može pronaći svoju nišu, samo dosta ovisi i o našim gospodarstvenicima koji često znaju biti i zatvoreni pa bi surađivali samo s Europskom unijom što bliže, tko će dalje ići. Naše gospodarstvenike treba educirati da se treba širiti dalje od uskog kruga oko sebe jer globalizacija je to omogućila i to je vlak koji ne smijemo propustiti', objašnjava Kuntić.
Mladen Novak (ORaH), koji je u prošlom sazivu Sabora bio je predsjednik hrvatsko-iranske skupine prijateljstva, kaže da je odlazak u Iran tako brojne delegacije dobar potez jer prilika za suradnju ima nebrojeno.
'Iranci su i prije bili jako zainteresirani za suradnju s Hrvatskom. Njihov je veleposlanik bio na javnoj tribini o Petrokemiji u Kutini i tada su iskazali velik interes za ulaganje u tu tvrtku, ali je, moram priznati, izostala reakcija s naše strane. Za sve stvari za koje su oni pokazali velik interes, nažalost je zapelo s naše strane. Stalno smo čekali stavove Europske komisije, Europske unije i bili pod nekakvom kočnicom smijemo li nešto napraviti ili ne smijemo', ispričao nam je Novak.
Tijekom mandata dva je puta boravio u Iranu i, kaže, da su hoteli dupkom puni poslovnih ljudi iz Zapadne Europe i cijelog svijeta. Najveća prepreka za uspješnu suradnju, smatra, smo mi sami sebi naša poslovična nezainteresiranost i potreba da čujemo svoj stav od jačih igrača iz Europe. 'Poznati smo po tome da se sami postavljamo u podređen položaj i kad treba i kad ne treba', kritičan je Novak. Otkrio je i da je netom prije nego što je tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić trebala ići u službeni posjet Iranu imao s njom razgovor na njegovu inicijativu i sugerirao joj kakve sve prilike postoje ondje , a zbog čega niša nije odrađeno, ne zna.
Kuntić vjeruje da bez obzira na nemilosrdnu konkurenciju Hrvatska može pronaći svoju nišu za poslovanje s Iranom.
'U svakom slučaju, teško je Hrvatskoj konkurirati velikim državama poput Indije, Kine ili, recimo, Francuske, ali Iran je dovoljno velik da i Hrvatska može pronaći svoj prostor tamo, posebno na području izgradnje infrastrukture i prometa, sektoru u kojem su i za vrijeme bivše Jugoslavije, hrvatske tvrtke bile aktivne u susjednom Iraku', kaže Kuntić. Također, po njegovu mišljenju, postoji mogućnost izvoza nekih proizvoda na iranskom tržište. 'Naše tvrtke sve češće proizvode halal hranu i mogle bi pronaći svoj interes za izvozom na iranskom tržište', zaključuje Kuntić.
