Nova vijest stiže iz svijeta znanosti: otkriveno je da larve moljca, žderači voska u pčelinjim košnicama, jedu plastiku, a kakaju antifriz. Hoće li voštane gusjenice (Galleria mellonella) spašavati planet Zemlju zagađenu milijunom milijardi plastičnih vrećica godišnje koje se moraju razgrađivati sljedećih 100 do 400 godina? Zvuči revolucionarno.

Do prve spoznaje španjolska znanstvenica Federica Bertocchini s Instituta biomedicine i biotehnologije u Cantabriji došla je slučajno, piše znanstveni časopis Current Biology. Čisteći u svom vrtu oštećenu pčelinju košnicu, larve je strpala u plastičnu vrečicu i čvrsto je zatvorila, ali nakon kratkog vremena od vrećice je ostalo malo, dok su se gusjenice razmilile kontejnerom za smeće. Tijekom istraživanja njena je znanstvena ekipa dokazala da crvi ne pregrizaju, nego doista jedu plastiku, slično kao što jedu vosak, a u njihovu je izmetu pronađen etilen glikol - glavni spoj u antifrizu.

Dakako, bilo bi suludo uzgajati milijune larvi da probavljaju plastiku, ali Federica Bertocchini i Paolo Bombelli s Cambridgea nadaju se pronalasku enzima koji koriste larve, što će u budućnosti možda dovesti do proizvodnje sredstva za razgradnju plastike.

Bertoccini i Bombelli pripadaju velikoj globalnoj zajednici znanstvenika i istraživača koji su prošloga vikenda, 22. travnja, na Dan planete Zemlje marširali za znanost. Bio je to marš za dostojanstvo, uvažavanje i shvaćanje važnosti slobodnog razvoja znanosti i obrazovanja. Nezadovoljstvo je krenulo u SAD-u nakon Trumpovih najava drastičnog smanjena budžeta najvećim znanstvenim ustanovama i njegova negiranja znanstvenih dokaza o klimatskim promjenama i važnosti cijepjenja, a prelilo se na ulice više od šest stotina gradova svijeta.

Marširalo se i u nas u Zagrebu, Splitu i Osijeku, moglo je i bolje, ali zato je u obranu znanja stala i šačica stanovnika malog Perušića. Marširalo se i na Grenlandu, čak na Sjevernom polu, gdje su trojica američkih istraživača propješačila 220 kilometara skupljajući podatke o dubini snijega za NASA-ina istraživanja klimatskih promjena.

Prema dosupnim izvješćima u Kini se nije marširalo za znanost. Oni su prošle srijede bili zaokupjeni svečanim porinućem u more prvog nosača zrakoplova izgrađenog u potpunosti 'Made in China', grdosijom 315 metara dugom i teškom 50.000 tona, priopćilo je njihovo Ministarstvo nacionalne obrane, poručujući da time dokazuju 'rastuću tehničku sofisticiranost obrambene industrije i odlučnost za očuvanje njezinih pomorskih teritorijalnih zahtjeva i ključnih trgovačkih pravaca'. Nosač je dio ambicioznog širenja kineske ratne mornarice koja će do 2020. imati ukupno 265-273 ratna broda i na Pacifiku ploviti rame uz rame s američkim 275 ratnim plovilima.

A u cijelom Japanu marširalo je tek šezdesetak ljudi. Ne samo zato što Japanci poštuju znanost pa se ne moraju boriti za izboreno, nego zato što treniraju evakuaciju u slučaju raketnog napada. Od kuda napad može doći, zna se, a u slučaju da Kim Jong Un doista pokaže zube saveznicima SAD-a, Japan s 54.000 američkih vojnika na svome tlu sigurna je meta Sjeverne Koreje.

U sjevernom gradu Oga stanovnici naveliko vježbaju evakuaciju, izvještava agencija Kyodo. U Kiotu građane savjetuju da bježe u podrume i čvrsta betonska zdanja, u školama podučavaju djecu da se sakriju pod školske klupe. Vlasti poručuju stanovništvu da upozorenja i sirene mogu očekivati deset minuta prije napada, a da Japanci trenutačno žive u strahu, dokazuje vladina internetska stranica civilne zaštite koja je ovoga mjeseca otvarana 2,6 milijuna puta, sedam puta učestalije nego prethodnog mjeseca. Prošlog tjedna u Tokio su hitno pozvani regionalni dužnosnici za upravljanje katastrofama i traži se izmjena zakona kojim bi se ubrzale odluke o obveznoj evakuaciji.

Dok Japanci strahuju, Europska unija prošle nedjelje pregrmila je prvu rundu straha zbog izbora u Francuskoj. Marine Le Pen ipak nije prošla glatko sa svojim populističkim prijetnjama izbjeglicama u Trumpovu stilu, najavom izlaska iz eurozone, antiglobalizacijom i Frexitom, te u finalnu utakmicu ulazi s vodećim 39-godišnjim Emmanuelom Macronom.

Bude li izabran, a hoće, tvrdi istraživanje Ipsosa, Macron bi mogao pobijediti s 20 posto razlike i postati najmlađi francuski predsjednik od vremena Napoleona. Francuzi, čini se, vole birati predsjednike kompliciranog privatnog života. Podsjetimo: predsjednik na odlasku Francois Hollande napustio je dugogodišnju nevjenčanu suprugu i majku svojih četvero djece, Ségolène Royal (i samu svojedobno predsjedničku kandidatkinju) zbog novinarke Valerie Trierweiler. 'Izdajnici uvijek plate izdaju', poručila je Segolene prvoj dami Valerie, podmetnuvši svom nevjernom bivšem mladu glumicu Julie Gayet, na što je Trierweilerica (doslovce) dobila slom živaca. Nakon 'privatnog pakla', Hollande se više nigdje nije pojavljivao s prvom damom, ma koja to bila.

Hollandeova prethodnika Francoisea Sarkozyja, druga je žena napustila na početku njegova predsjedničkog mandata, udala se za drugoga i iščezla iz francuskog javnog života. Sarkozy je potom osvojio pjevačicu i glumicu Carlu Bruni, bivšu prijateljicu Micka Jaggera. Nakon tih predsjedničkih sapunica stiže Macron sa svojom naveliko komentiranom ljubavnom pričom o 15-godišnjem srednjoškolcu i 25 godina starijoj profesorici Brigitte Trogneux. U službenoj biografiji Macron navodi devetero unuka, potomaka Brigittinih troje djece iz njezina prvog braka. Puno posla za tabloide.

Puno je posla i za snage Interpola i Europola. Njemačka tv-mreža ZDF prošloga tjedna donosi izvješće policije, carine i kontrolnih službi o 10.000 tona i 26 milijuna litara pokvarene i falš hrane, od lažnih kocki za juhu, prastarih konzervi sardina do krivotvorenog maslinovog ulja i vina, uvezene u EU između prosinca 2016. i ožujka ove godine u vrijednosti od 230 milijuna eura. Tijekom 50.000 pregleda kontrolirao se uvoz iz 60 zemalja, od kojih su 21 članice EU. U Njemačkoj su otkrivene prevare s uvozom orašastih plodova iz Turske, Gruzije i Italije, Talijani su zaplijenili 32.000 boca lažne mineralne vode, Danci otkrili jeftino maslinovo ulje s etiketom ulja najviše klase. Na internetu se prodaje lažni šampanjac, kavijar, kava, čaj, mineralna voda, čime potrošači financiraju organizirani kriminal, kaže stručnjak Europola, Berengere Dreno u ZDF-ovu magazinu.

Prošlog smo tjedna pisali da u Arkanzasu prijeti najmasovnija egzekucija osuđenika na smrt zbog isteka roka trajanja smrtonosne injekcije Midazolama, pa se odgovorni žure, jer se nove porcije ne mogu nabaviti, budući da farmaceutske tvrtke odbijaju isporuku tog sredstva. E, pa krenulo je. Prošlog su ponedjeljka, nakon 12 godina odgađanja, pogubljena dvojica od osmorice osuđenika. Bilo je to prvo dvostruko izvršenje kazne nakon 2000. Odvjetnik jednog od dvojice pogubljenih, 52-godišnjeg Jacka Jonesa (silovanje i ubojstvo žene davljenjem), bunio se da zbog lošeg zdravlja i 200 kilograma težine, injekcija u slučaju njegova klijenta neće djelovati. Djelovala je.

Primate li od trgovca kusur od par lipa? Ako ga primite, ne znate što ćete s njim. Zadrži li ga trgovac, bunit ćete se jer je i to vaš novac. Rješenje su našli Južni Koreanci. Od prošloga tjedna ukidaju kovanice i uvode neku vrstu prepaid kartica kao onu za ZET-ov prijevoz, na koje će im se ukucavati vraćeni sitniš. Bogate nacije ipak broje svaku lipu, pri čemu im ne moraju zveckati u džepu. U Južnoj Koreji kažu da je to prvi korak k stvaranju društva bez gotovine.

P.S. Mi kažemo 'i ovce i novce', a u Zimbabweu vele 'dajte ovce umjesto novce'. Ministar obrazovanja ove zemlje, Lazarus Dokora poručuje roditeljima da u kroničnom nedostatku gotovine u zemlji, školarinu za svoju djecu mogu ubuduće plaćati kozama, ovcama, kravama i drugom prigodnom stokom. Ali što s roditeljima u gradu koji nemaju ni ovce, ni novce? Moramo biti fleksibilniji, poručuje ministar obrazovanja, dopuštajući roditeljima da školarinu plate čišćenjem, ličenjem, popravcima i sličnim uslugama. Vodeći dnevnik u Zimbabweu, Sunday Mail izvještava da su neke škole već prihvatile plaćanje stokom. Stanovnicima je također dozvoljeno da kozama i ovcama vraćaju bankovni kredit. Što će škole i banke s kozama, ne zna se. Sjetivši se valjda Orwella, jedan korisnik na Twitteru pita: 'Budući da sve životinje na životinjskoj farmi nisu jednake, može li me koja škola ili banka zaposliti kao procjenitelja koza'?