I dok se saveznici Ukrajine utrkuju tko će poslati više oružja uslijed ruske ofenzive, ispunjavanje ukrajinskih zahtjeva postaje sve teže; od dostave do dovoljno municije, goriva i rezervnih dijelova. To iziskuje i masovnu proizvodnju, skladišta se prazne, a privatnici čekaju konkretne narudžbe. No i za te bi isporuke moglo biti potrebno do dvije godine. Dok Ukrajina čeka obećanu isporuku modernih tenkova, o borbenim avionima i dalje nema odluke, a vlade oko toga i dalje oklijevaju. Dnevno Ukrajina koristi tisuće komada streljiva, a zapadna proizvodnja takvu potražnju jednostavno ne može pratiti
Članovi Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu, predvođene SAD-om, okupili su se u utorak u Bruxellesu kako bi razgovarali o koordinaciji slanja oružja Ukrajini, suočeni s pritiskom da ubrzaju dostavu i pruže još naprednije oružje ukrajinskim snagama.
'Dobili smo dobre signale. To se odnosi kako na rakete dugog dometa i tenkove, tako i na sljedeću razinu naše suradnje – borbene zrakoplove. Moramo raditi na tome', rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju nakon posjeta Londonu, Parizu i Bruxellesu.
I dok se većina ukrajinskih saveznika obvezuje odgovoriti na zahtjeve Ukrajine gdje sukob prijeti eskalacijom, zapadne će vlade morati prevladati političke i praktične prepreke. 'Jasno je da smo u logističkoj utrci', rekao je novinarima u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
'Ključne sposobnosti poput streljiva, goriva i rezervnih dijelova moraju stići u Ukrajinu prije nego što Rusija može preuzeti inicijativu na bojnom polju. Trenutna potreba je višestruko veća od brzine kojom proizvodimo', rekao je Stoltenberg te dodao da ukrajinska vojska dnevno ispali šest do sedam tisuća granata. Trenutno se na streljivo krupnog kalibra kod proizvođača čeka u prosjeku 28 mjeseci. Prije rata je to bilo 12 mjeseci.
Zelenski dao čelnicima država popis
Postojeća i buduća opskrba Ukrajine oružjem bit će na stolu kada se obrambena skupina – sastavljena od oko 50 zemalja – sastane u sjedištu NATO-a. NATO saveznici će također održati sastanak ministara obrane neposredno nakon toga kako bi čuli najnoviju procjenu ukrajinskih kolega i raspravili o budućim obrambenim izazovima saveza.
Ukrajinski dužnosnici iskoristit će sjednicu kako bi podijelili svoje najnovije potrebe sa zapadnim dužnosnicima – od protuzračne obrane do kopnene logistike. Cilj zasjedanja, rekao je visoki europski diplomat, je 'pojačati vojnu potporu onoliko koliko je potrebno'. 'Tenkovi nisu potrebni na papiru, već na bojnom polju', rekao je diplomat koji je za Politico.eu govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava.
Tijekom sastanaka s čelnicima EU-a u četvrtak, Zelenski i njegov tim dali su svakom čelniku individualizirani popis zahtjeva za oružjem i opremom na temelju poznatih zaliha i sposobnosti zemlje. No postojala je jedna zajednička tema.
'Zalihe streljiva zapadnih zemalja su pri kraju'
'Prva stvar na popisu bila je streljivo', rekla je estonska premijerka Kaja Kallas. I dok Ukrajini trebaju goleme količine streljiva za nastavak borbe, vlastite zalihe zapadnih zemalja su pri kraju.
'To je vrlo stvarna zabrinutost', rekao je Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi. 'Nitko od nas, uključujući Sjedinjene Države, trenutno ne proizvodi dovoljno streljiva', rekao je u telefonskom intervjuu u nedjelju. Streljivo će također biti glavna tema na sjednici ministara obrane NATO-a u srijedu, koji će raspravljati o jačanju proizvodnje oružja, streljiva i opreme, zajedno s budućim ciljevima potrošnje za obranu za članice saveza.
Povećanje zaliha i proizvodnje, naglasio je Stoltenberg u ponedjeljak, 'zahtijeva više izdataka za obranu NATO saveznika'. I dok je šef NATO-a rekao da je postignut određeni napredak na planovima za povećanje ciljeva zaliha, neki sadašnji i bivši dužnosnici izrazili su frustraciju tempom rada.
Kallas je prošli tjedan iznijela ideju o zajedničkim kupnjama u EU-u kako bi se potaknula proizvodnja i ubrzala isporuka oružja i streljiva Ukrajini, iako nije jasno hoće li ovaj plan uživati dovoljnu podršku unutar bloka, uz pitanje kakav bi bio učinak.
'Industrija oružja nije dobrotvorna organizacija'
Hodges smatra da tvrtke trebaju jasniji signal potražnje od vlada. 'Potrebno nam je da industrija učini više', rekao je. No primijetio je: 'Ovo nisu dobrotvorne organizacije. To su komercijalne tvrtke, pa morate imati narudžbu i novac prije nego što počnu proizvoditi'.
Borbeni zrakoplovi su prioritet za ukrajinske dužnosnike, iako se čini da zapadne vlade još nisu spremne preuzeti konkretne obveze. Brojne su zemlje izrazile spremnost da konačno opskrbe Ukrajinu mlažnjacima. Bez obzira na to, oklijevanje ostaje.
Velika Britanija otišla je najdalje do sada, najavivši da će obučavati ukrajinske pilote na borbenim zrakoplovima. Ali kada je riječ o stvarnom osiguravanju zrakoplova, britanski ministar obrane Ben Wallace upozorio je da 'ovo nije jednostavan slučaj tegljenja zrakoplova do granice'.
Poljski predsjednik Andrzej Duda je u međuvremenu rekao da bi slanje zrakoplova F-16 bila 'vrlo ozbiljna odluka' koju 'nije lako donijeti', tvrdeći da njegova zemlja sama nema dovoljno zrakoplova.
Za neke potencijalne donatore, rasprava o mlažnjacima vrti se oko vremena i korisnosti. 'Suštinsko pitanje je: Što oni žele učiniti s avionima? Nije jasno', rekao je jedan francuski diplomat, koji nije imao ovlaštenje javno govoriti. 'Misle li oni da s 50 ili 100 borbenih zrakoplova mogu ponovno zauzeti Donbas?' rekao je diplomat.
Diplomat je rekao da sada nema smisla obučavati Ukrajince na zapadnim zrakoplovima. 'Trebat će više od šest mjeseci da ih obučimo. No možda bi im neke zemlje trebale dati MiG-ove, avione kojima zapravo mogu upravljati'.
Slovačka se zapravo približava slanju MiG-ova 29 u Ukrajinu. 'Želimo to učiniti', rekao je slovački dužnosnik koji nije htio otkriti identitet. 'Ali moramo razraditi pojedinosti o tome kako', rekao je dužnosnik, dodajući da tek treba provesti proces i razgovore s Ukrajinom. Na sastanku se očekuju i pitanja o slanju mlažnjaka.
I dok su zapadne vlade već – uz veliku pompu – sklopile dogovor o opskrbi Ukrajine modernim tenkovima, pitanja o stvarnim isporukama također bi se trebala pojaviti na sastanku. Posebno je vodstvo Njemačke naglasilo da je vrijeme da zemlje koje su podržale ideju slanja tenkova ispune svoju retoriku. 'Njemačka daje vrlo važan doprinos osiguravanju brze potpore, kao što smo to činili u prošlosti', rekao je prošli tjedan njemački kancelar Olaf Scholz.
'Nastojimo osigurati da mnogi drugi koji su se javili u prošlosti sada prate ovo upiranje prstom praktičnim djelovanjem', nastavio je. Njemački cilj je da Ukrajina dobije tenkove do kraja ožujka, a obuka je već počela.
Uz tenkove, još jedan neriješen zahtjev koji će ukrajinski dužnosnici vjerojatno iznijeti ovaj tjedan su rakete dugog dometa. Hodges, koji se zalagao za to da Zapad Ukrajini da oružje koje bi joj bilo potrebno da ponovno preuzme Krim, rekao je kako vjeruje da je precizno oružje dugog dometa ključ. 'Tako se precizno pobjeđuje masa. Svako takvo oružje mora biti na vrhu popisa', ustvrdio je.
Dogovor zemalja
Njemački ministar obrane pozvao je obrambenu industriju da pojača kapacitete za proizvodnju streljiva. Norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram najavio je da će njegova zemlja poslati osam tenkova Leopard 2 Ukrajini. To se obećanje nastavlja na ono Njemačko o slanju 14 takvih tenkova, kao i tri iz Portugala.
Druge zemlje, poput Španjolske, složile su se načelno da će poslati tenkove ali nisu rekle koliko. Italija i Francuska zajednički su najavile, rekao je Austin, da će poslati ukrajini protuzračni sustav SAMP/T.
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov bio je također na briselskom sastanku. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je da se Ukrajini pošalje više streljiva kao i da se oružje koje je obećano što prije isporuči.