Pojašnjavajući izmjene Zakona o javnom okupljanju, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da se prosvjednicima dozvoljava povratak na Trg Sv. Marka, ali samo 10 metara od Sabora i Vlade te 20 metara od Ustavnog suda. Javno okupljanje i prosvjed bit će mogući od 8 do 22 sata, a broj sudionika je ograničen na 1.500.

'Pri vremenskom ograničavanju vodili smo se time da se ne uzurpira pravo drugima da pristupe Markovom trgu. S druge strane, higijenski, sanitarni uvjeti na ovom prostoru, koji je takav kakav je, onemogućavaju dulje zadržavanje. Što se tiče broja ljudi, radi se o tome da na taj prostor stane toliko ljudi. To nije pitanje prebrojavanja, nego organizatora kojeg upućujemo, ukoliko se radi o okupljanju na kojem se očekuje veći broj ljudi, da Markov trg nije primjereno mjesto za takvo okupljanje', pojasnio je Ostojić, rekavši da je u odnosu na prvo čitanje prihvaćena i sugestija da se osobama s invaliditetom i osobama s otežanim kretanjem omogući dolazak na Markov trg preko Radićeve ulice i Kamenitih vrata. Svi drugi prosvjednici do Markovog trga moći će doći isključivo iz smjera Kule Lotršćak.

Govoreći o izmjenama zakona, Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista podsjetio je i kako je došlo do zabrane okupljanja na Trgu Sv. Marka. 'Apsolutna zabrana uslijedila je na prijedlog vlade Ive Sanadera i ovdje je u Saboru izazvala velike polemike, a kao i danas, neka ograničenja bila su pravdana sigurnosnim razlozima. Međutim, najefikasnije sredstvo zabrane nije donio ni Sabor ni Vlada nego arheologija. Naime, godinu i pol trg je bio arheološka iskopina ograđena metalnom zelenom ogradom. To je bilo, kažu neki koji su dobro informirani, ne na inicijativu vlasti ni tadašnjeg premijera Sanadera, nego nekih ljudi bliskih samoj vladi koji su stručnjaci za arheološka iskapanja, a što su pronašli, ostala je velika enigma', kazao je Lesar, aludirajući na Mirjanu Sanader.

Lesar se usprotivio silnim ograničenjima koja se pravdaju sigurnosnim razlozima. 'Kako to da nikakvu sigurnosnu prijetnju ne predstavljaju grupe turista koje bez ikakvog ograničenja slobodno šeću, okupljaju se, razgovaraju i razgledavaju povijesne znamenitosti? Znači li to da hrvatska policija i obavještajne službe imaju više povjerenja u turiste i strane državljane od hrvatskih građana? S druge strane, pitam se bi li posegnuli za istim ograničenjima kada bi se na Markovom trgu htjelo okupiti 5.000 oduševljenih radnika da iskažu potporu Vladi zbog odlaska neke tvrtke u stečaj? Ili da se okupi 10.000 oduševljenih građana u znak potpore odluci Vlade da proda HPB?', zapitao se Lesar.

No mučile su Lesara i rute koje je MUP odredio za dolazak na Gornji grad. 'Predviđa se da sudionici mogu dolaziti samo Šetalištem Josipa Jurja Strossmayera, Stubama Ivana Zakmardija, Ulicom Dverce i Ćirilometodskom ulicom. Smiju li doći Tomićevom ulicom i uspinjačom na Gornji grad? Za osobe s invaliditetom predvidjeli ste dolazak iz Kamenite ulice. Znači li to da neku invalidnu osobu ili osobu s teškoćama u kretanju nitko ne smije Mesničkom ulicom autom dovesti na Markov trg? Što ako organizatori žele na Markovom trgu postaviti pozornicu i razglas - smiju li oni kamiončićem Mesničkom doći na Markov trg, istovariti stvari i udaljiti vozilo? Smiju li Mesničkom dovesti mineralnu vodu, običnu vodu, sendviče i posude za skupljanje smeća da očiste Markov trg nakon skupa?', rekao je Lesar.

Zanimalo ga je i kako će policija točno utvrditi da je ispunjena kvota od 1.500 prosvjednika. 'Kad policija broji, uvijek može biti 1.500. Kad policija broji i kad vlast broji, građani će uvijek loše proći', zaključio je Lesar

SDP-ovka Gordana Sobol također se prisjetila 2005, kad si je 'HDZ-ova vlast osigurala mir pod svojim prozorima i stvorila tvrđavu koju je trebalo osvojiti'.

'Omogućit ćemo ponovno okupljanje i dolazak prosvjednika na Markov trg, čime želimo izraziti doprinos ponovnom dolasku demokracije na taj trg. Pokazujemo da se kao vlast ne bojimo vlastitog naroda kao što su se bojali oni koji su 2005. donijeli još uvijek aktualni zakon', rekla je Sobol

HDZ će, najavio je Milijan Brkić, biti suzdržan po pitanju izmjena zakona za koji smatraju da je 'politički' te da će ugroziti 'sigurnost građana i institucija'.

'Zakon o javnom okupljanju u ovom obliku donesen je 2005. i donijela ga je Vlada pod vodstvom HDZ-a, a sve kritike išle su u smjeru da nam je cilj ustoličiti se na Markovu trgu i osigurati mir pod svojim prozorom. Sada smo oporba, sada je to prozor Kukuriku koalicije na čelu sa SDP-om. Međutim, nije bitno čiji je prozor. Bitna je sigurnost građana i jesu li zakoni koje donosimo provedivi', rekao je Brkić

U provedivosti bi prva prepreka mogao biti i broj prosvjednika, smatraju u HDZ-u. 'Tko će brojati te ljude i na koji način? Hoćemo li imati brojače, hoćemo li imati redare, hoćemo li imati ulaznice i tko će ih izdavati? Što ako ih dođe više? Ostat će na prostoru na kojem prosvjed nije dozvoljen - hoće li ih policija udaljiti? Što ako prosvjednici ostanu iza 22 sata, što ako ostanu više dana - hoće li policija intervenirati?', zapitao se Brkić

No na njegovu 'brigu' za sigurnost građana odgovorio je SDP-ovac Marin Jurjević. 'Cinično je tvrditi da zakon ugrožava sigurnost građana. To vam je jednako tako kao kada biste rekli teškom bolesniku da ga štitite na taj način da mu ne dozvolite da dođe u bolnicu jer je gust promet oko bolnice pa bi ga mogao zgaziti auto, zato neka bude doma i umre', rekao je Jurjević.

Zbog ograničenja broja prosvjednika zabrinuli su se i u HDSSB-u. 'Moj prijedlog je, ako već imamo bezbroj agencija, da se osnuje državna agencija za organizaciju javnog okupljanja koja će se baviti samo organizacijom i prodajom karata. Tko bude htio prosvjedovati u prvom redu, ulaznica može biti npr. 100 kuna, a u tom slučaju ima pravo štrajkati glađu osam dana. Moj prijedlog je da se ta agencija zove JAO, javna agencija za okupljanje, a sama reklama te agencije bi mogla biti - jao vama kojima mi trebamo', kazao je HDSSB-ovac Igor Češek.

Replicirao mu je Jurjević. 'Ja kažem - jao nama dok neki zastupnici nastupaju kao članovi diletantske kazališne skupine, koji pokušavaju plitkom demagogijom ignorirati pamet naših građana', rekao je Jurjević i izazvao odgovor HDSSB-ovca Dinka Burića.

'Nemojte nam držati lekciju o diletantskim raspravama. Ne znam kad ste zadnji put nešto pametno rekli u Saboru osim što veličate partizanske zločince i ne znam što sve ne iz vremena komunizma', rekao je Burić. 'Možda kolega misli na preambulu našeg Ustava koja se poziva na antifašizam ili na period dok je bio član Saveza komunista', odgovorio je Jurjević i zaradio opomenu predsjedajućeg Milorada Batinića, koji je zadnja dva dana 'darežljiv' s opomenama.

Za HDSSB-ovca Boru Grubišića i ovaj zakon, koji je 'demokracija na kapaljku', napredak je u odnosu na 'HDZ-ov priglupi stav da se na Markovom trgu ne smije prosvjedovati'.

'Zakon je određeni napredak u odnosu na opću zabranu okupljanja na Markovu trgu. Na trgu, kulturnom mjestu hrvatske povijesti, koji je od 2005. okultno mjesto, zapravo skriveno od naroda, zabranjeni grad kao onaj u Pekingu', rekao je Grubišić

Predložio je da se umjesto ovog zakona donese zakon o državnim dužnosnicima i zastupnicima koji bi išli među prosvjednike. 'Mnogi se pitaju zašto nitko nije došao do radnica Kamenskog, radnika Jadrankamena i Dalmacijavina. To bi bio potez, a ne da propisujemo kako će ljudi prosvjedovati, kako se ponašati, odakle smiju doći na Markov trg i s njega otići', kazao je Grubišić

HSU-ovac Silvano Hrelja osvrnuo se na oporbene kritike ograničenja od 1.500 osoba na Markovom trgu. 'Piše li negdje da jedan kreativan organizator prosvjeda ne može u toku dana izmijeniti 20 tisuća ljudi na Trgu Sv. Marka? Piše li negdje da je to zabranjeno? Da svaka županija dođe s 1.500 ljudi, da kaže problem svoje županije i da mirno ode, pa onda dođe druga županija?', dosjetio se Hrelja

SDP-ovac Domagoj Hajduković, čija je rasprava obilježila prvo čitanje zakona, ponovio je svoje riječi. 'Aleluja za slobodu izražavanja mišljenja, aleluja još jedanput!', kazao je Hajduković poručivši da zastupnici u Saboru 'moraju omogućiti građanima da bez ograničenja izražavaju svoje mišljenje'.

Na njegove riječi reagirao je HDSSB-ovac Burić. 'Meni zvuči licemjerno da riječ aleluja, koja znači da hvalite gospodina, dolazi od predstavnika stranke čiji je predsjednik i aktualni premijer nedavno rekao da nije vjernik', spočitnuo mu je Burić.

'SDP je stranka koja dozvoljava osobne stavove i ja ga kao takvog mogu imati. Ja sam odgojen u katoličkoj obitelji, išao sam na vjeronauk i primio sam sve sakramente osim bolesničkog pomazanja, ženidbe i svetog reda i držim da je moje pravo kao vjernika da kažem aleluja u Saboru. Tim više što nikada nisam bio, a što vi često namećete u svojim raspravama, član komunističke partije ni Saveza komunista. Ja sam Hrvat, katolik i član SDP-a', ponosno je kazao Hajduković

Oporbu je na noge ipak dignulo izlaganje SDP-ovca Nenada Stazića. 'Potpuno je besmislena izjava čelnika jedne stranke koji je ovu vlast nazvao nenarodnom vlašću. Ta izjava je toliko besmislena da ulazi u ozbiljnu konkurenciju da bude trajno citirana s već legendarnim, čuvenim izjavama Jubito ministra. Stranka koja je zabranila okupljanje naroda sebe smatra narodnom vlašću, a onu vlast koja je vratila pravo građanima na prosvjed naziva nenarodnom vlašću. HDZ kaže da će u pogledu ovog zakona biti suzdržan, što je posve logično i jasno. HDZ tu ostaje posve dosljedan i vjeran sebi, on se i dalje boji građana', kazao je Stazić

Iako je HDZ-ovac Dujomir Marasović priznao da ne bi poput šefa svoje stranke Karamarka prozvao vladajuće riječima da su nenarodna vlast, ipak je odgovorio Staziću. 'Predsjednik vaše stranke Milanović je odlukom da ono što vlast radi zahvaljujući poreznim obveznicima ne može blagosloviti svećenik uvrijedio cijeli narod. Hrvatski narod je katolički narod jer se 90 posto tako izjašnjava i Milanović se cijelom narodu ruga u lice, i svim njegovim svetinjama, i ruga se zvonima zagrebačke katedrale', kazao je Marasović