„Ovaj silni otpad koji je gorio u Osijeku je prava slika stanja otpada u Hrvatskoj. U zrak su otišle čestice kao da otprilike imamo sto različitih spalionica otpada koje su nekontrolirane i koje nemaju na dimnjacima svu potrebnu zaštitu", upozorila je Mrak Taritaš na konferenciji za novinare.

Europska unija je dala neke okvire i rekla da se do 2030. godine 60 posto otpada mora reciklirati i ponovo upotrijebiti, a do 2035. da deset posto ili manje mora ići na odlagališta. Slovenija je to već postigla, kao i Njemačka, Bugarska i Austrija, a Hrvatska je među najgorima, dodala je. U Hrvatskoj se, naglasila je, u ovom trenutku reciklira 31,4 posto otpada, a 34 posto se odlaže na odlagalištima. Dodala je da zemlje EU imaju različite prakse, od kojih neke imaju koji zaista imaju jaku politiku sprječavanja nastanka otpada.

Mi politike smanjenja otpada nemamo nego i dalje proizvodimo sve više otpada, upozorila je, napomenuvši da ni s ponovnom uporabom otpada, odnosno proizvoda, baš i nismo negdje jako daleko. Neke su zemlje dale prednost recikliranju i kompostiranju, a neke odlučile da otpad koriste za proizvodnju energije.

Najštetnije i najopasnije za zdravlje je odlaganje otpada na odlagalištima, to je najgora moguća opcija, a u njoj smo mi najbolji. Zato se politikom otpada treba baviti na državnoj razini, a onda je tu i uloga gradova. Tri najveća grada u Hrvatskoj, Zagreb, Split i Rijeka, platit će penale zato što nisu postigli ciljeve, kazala je, navevši kao dobre primjere gospodarenja otpadom Krk i Međimurje.

No, napominje, dok veliki gradovi na adekvatan način to ne riješe, to se neće moći riješiti i slika Hrvatske će biti kriva. Gradovi veliki to neće moći riješiti i ne mogu riješiti sami. Politika na razini države se mora konačno jasno znati i da odlaganje na odlagalištima je kriva, loša i politika štetna za okoliš. Velika katastrofa koja se je desila u Osijeku zapravo pokazuje razmjere nebrige o otpadu jer je na prostoru koji je bio namijenjen za određenu količinu otpada bilo 25 puta više.

"Sve te čestice su izgorile, sve te čestice su otišle u zrak, stanje je alarmantno i politikom otpada se treba baviti na državnoj razini. Danska na odlagalištima ima jedan posto otpada, Nizozemska dva posto, a Hrvatska 34 posto, a dovoljno je da samo prepišemo model Slovenije”, poručila je.

Odgovornost za katastrofu u Osijeku pripisala je i državi, odnosno, inspekcijama koje nisu dolazile na vrijeme iako su bile upozoravane iako je, ističe, najveća odgovornost na investitoru koji nije imao nijednog zaposlenog vatrogasca.