Ova voda pohranjena je u zračnim prazninama između čestica leda slično kao u ledenom napitku poznatom kao slushy koji se odnedavno uz kokice prodaje u CineStarovim kinima u Hrvatskoj.

Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Nature Geoscience ovo spremište veličine Irske moglo bi odigrati važnu ulogu u podizanju razina mora.

Otapanje Grenlanda značajno doprinosi porastu razina oceana u posljednjih 100-tinjak godina. Prema posljednjem izviješću međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) otok je od 1992. do 2001. u prosjeku godišnje gubio oko 34 milijarde tona leda. Od 2002. do 2011. taj je gubitak narastao na 215 milijardi tona godišnje.

No znanstvenici do danas nisu uspjeli razjasniti kamo odlazi sva ta voda. Novo istraživanje pokazuje da se njegov značajan dio skladišti u ledu. Skupina stručnjaka 2011. je izbušila duboku rupu u ledu Grenlanda. Tijekom bušenja naišli su na vodu koja je pod ledom ostala u tekućem stanju iako je vanjska temperatura bila -15 °C, a ljetno otapanje još nije bilo počelo.

Stručnjaci procjenjuju da bi se u rezervoaru površine oko 70.000 km2 moglo nalaziti oko 140 milijardi tona vode. Kada bi ona sva iscurila u oceane, njihove bi razine porasle za oko 0,4 mm. No još uvijek nije jasno što će se dogoditi s tom vodom.

Prof. Rick Forster s University of Utah kaže da to ovisi o tome je li rezervoar povezan s postojećim sustavom koji odvodi otopljenu vodu u mora ili je izoliran i stalno raste.

'Za sada ne znamo odgovor. Rezervoar je golem, to je novi sustav koji ranije nismo vidjeli; moramo ga bolje razumjeti kako bismo mogli predvidjeti podizanje razina mora', objasnio je.

Znanstvenici smatraju da smrzavanje ove vode u zimskim mjesecima sprječavaju velike količine snijega koji djeluje kao izolator.