Unatoč interesu studenata, ženske i rodne teme u kurikulumima sveučilišnih programa na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu nedovoljno su zastupljene, dok cjeloviti studijski program posvećen takvim sadržajima uopće ne postoji, pokazali su rezultati istraživanja Centra za ženske studije provedenog ove i prošle godine
Stručna suradnica Centra, Jasminka Pešut, koja je interpretirala rezultate istraživanja, rekla je kako samo malobrojni kolegiji svom nazivu eksplicitno spominju sadržaj koji upućuje na ženske i rodne teme, dok se unutar drugih kolegija takve teme obrađuju, ali većinom pojedine segmente, primjerice na studiju kroatistike kada se govori o pjesnikinjama ili na Pravnom fakultetu kod obrade antidiskriminacijskog zakona.
Pešut kaže kako dugogodišnje iskustvo Centra u održavanju ženskostudijskog obrazovnog programa pokazuje da postoji potreba za takvim studijima.
"Centar za ženske studije više od 20 godina nudi i kreira studentima neformalan program o tim temama, a proteklih nekoliko godina interes se povećao", istaknula je.
Istraživanje je bilo osmišljeno s ciljem mapiranja zastupljenosti i vrsta sadržaja vezanih za ženske/rodne teme u kurikulumima sveučilišnih predmeta na visokoškolskim institucijama, a provedeno je na razini studijskih programa, kolegija i nastavnih jedinica.
Na predstavljanju održanom u utorak u Centru za ženske studije predstavljeni su rezultati završne, druge faze istraživanja koja je ove godine obuhvatila Hrvatske studije, Akademiju dramskih umjetnosti, Pravni fakultet, Učiteljski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Medicinski fakultet.
vezane vijesti
Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije, kaže da se željelo skenirati trenutno stanje, s obzirom da su i rezultati iz prve, prošlogodišnje faze pokazali kako su ženske i rodne teme malo zastupljene, a jedini sadržaj koji se sustavnije njima bavi je modul Centra za ženske studije, koji se kao izvannastavna aktivnost nudi na Akademiji likovnih umjetnosti pod nazivom "Kreativni kritički laboratorij - feminističke teorije i prakse".
"Osim onoga što provodi Centar, kod nas ne postoji ništa u integralnom obliku o ženskim i rodnim temama u institucionalnom ili izvaninstitucionalnom obrazovanju, a kada se te teme obuhvate uglavnom se radi o naporima pojedinih predavačica i predavača da ih zastupaju u okviru svojih znanstvenih interesa i akademskog napredovanja", rekla je.
Jedno od rješenja sadašnje nepovoljne situacije mogla bi biti institucionalizacija ženskih rodnih studija. "Feminističko obrazovanje pitanje je javnog obrazovanja i mora biti financirano javnim dobrima, a ova situacija u kojoj su ženski rodni studiji izdvojeni u okviru nevladinih organizacija i prepušteni činjenici da moraju sami posebno tražiti financije dugoročno je neizdrživa, zahtijeva puno odricanja i utječe na kvalitetu samog provođenja programa", objasnila je.
Gregorina napominje kako se u slučaju institucionalizacije tih studija postavlja pitanje koliko oni u okviru akademske naobrazbe ostaju aktivistički i feministički.
"Ženski studiji izrazito su multidisciplinarni, interdisciplinarni i transdisciplinarni, a ponekad svojom metodologijom izlaze iz okvira koji se smatra znanstvenim okvirom za neka sveučilišta", dodala je.
Istraživanje je koncipirala Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Ono je sastavni dio projekta "Za aktivnog građana/građanku - obrazovanje mladih o rodnoj ravnopravnosti", koji se izvodi uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
