Premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević kaže da promjena ide za tim da radnici s nižim dohocima plaćaju manje poreza, a veće porezno opterećenje prevalilo na tzv. srednji gornji sloj, piše Večernji list.

Stručne službe Ministarstva financija razrađuju nekoliko mogućnosti, sve je još otvoreno, a projekcija polazi od pretpostavke da će se stopa od 40 posto primijeniti na poreznu osnovicu veću od 9.000 kuna. U toj bi varijanti veće poreze plaćalo približno osam posto zaposlenih u državi (od 80 do 90 tisuća zaposlenih) koji mjesečno zarađuju od 10 do 20 tisuća kuna. Svima drugima, uključujući i menadžerski vrh s mjesečnim plaćama od 50 i više tisuća kuna neto, država bi na mjesečnoj razini uzimala manje.

No ishod je sasvim drukčiji kada se u priču ubaci povrat poreza po godišnjoj prijavi, jer tada gube svi koji su koristili pravo na olakšice. Riječ je o 12 tisuća kuna troškova za zdravstvene usluge, životno i mirovinsko osiguranje te stambene potrebe.

Slabije plaćeni radnici godišnje gube 1.800 kuna, a oni koji zarađuju više od 10 tisuća oko 5.400 kuna, ne računajući prirez. Podaci Ministarstva financija za 2008. pokazuju da se olakšicama koristilo 640 tisuća poreznih obveznika: radnika, umirovljenika i vlasnika obrta.

Financijski najveće olakšice koristili su kupci stanova, njih 105 tisuća, većinom mladih koji su u prosjeku prijavili 8.750 kuna izdataka za kamate ili uređenje stana, a njihova ukupna godišnja stambena olakšica iznosila je 919 milijuna kuna. Njima će zacijelo najteže pasti ukidanje poreznih olakšica, jer će ostati bez četiri-pet tisuća kuna povrata kojima su mogli pokriti jednu do dvije mjesečne rate kredita.

Nove porezne stope stupile bi na snagu sredinom 2010, kazao je Šuker na GSV-u.