Vlada, naime, predlaže da se u preambulu Ustava, uz dosadašnjih deset autohtonih nacionalnih manjina, ponovno uvrste i Bošnjaci i Slovenci. No, zastupnik Nazif Memedi u pisanom je prijedlogu zatražio da Odbor, u zaključku s kojim bi izašao pred Sabor, predloži da se u Ustav uvrsti preostalih deset manjina, one koje upravo on zastupa u parlamentu - bugarsku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, ukrajinsku, tursku, vlašku i židovsku.

Taj je njegov prijedlog na sjednici iznio i s njim se složio predsjednik Odbora Furio Radin, istaknuvši da autohtonost nije pravno definirana, te da je stoga, a kako bi se izbjegle rasprave o tome koja je manjina i po kojim kriterijima manjina autohtona i koja nije, najbolje rješenje sve manjine u Hrvatskoj uvrstiti u preambulu Ustava.

Milorad Pupovac (SDSS) smatra da bi o tome treba li u Ustav uvrstiti sve ili dio manjina svoju riječ trebali dati zastupnici i predstavnici manjina, 'a ne da se sve samo prepusti volji neke političke grupe ili Vlade'.

Predložio je da se manjinski zastupnici sastanu i rasprave to pitanje, dok je vanjski član Odbora Ivo Banac stava da treba odustati od termina 'autohtone nacionalne manjine', jer to, kaže, diskriminira one koje se kao takve ne navode.

Pupovca zanima i znači li ukidanje zastarijevanja kriminala u pretvorbi i privatizaciji, što se predlaže uvrstiti u Ustav, da će se to odnositi i na kaznena djela za koja je već nastupila zastara. Bude li retroaktivnosti, upozorava, mogle bi se ponoviti političke manipulacije iz 1990-tih 'kada su odlučivali novac i moć, a ne pravda'.

Pupovac traži i da se u Ustavu jasno propiše kako dopunsko pravo glasa za pripadnike manjina ne može biti osnova za suspenziju općeg biračkog prava, ocijenivši da su pripadnici manjina segregirani na biračkim mjestima jer, da bi glasovali za manjinske liste, moraju deklarirati svoju nacionalnost. 'Da imamo Ustavni sud koji ima petlju, to bi odavno ukinuo, ali nažalost nemamo', rekao je.

SDP-ovci Vesna Škulić i Šime Lučin prigovorili su da se u ustavne promjene ide prebrzo, nužnim ocijenivši stručnu i širu raspravu o svim mogućim aspektima promjene Ustava. 'Zašto Hrvatski sabor ne bi bio jedan od prvih parlamenata bez zastupničkog imuniteta? Onaj tko ima razloga skrivati se iza imuniteta, nema razloga sjediti u Saboru', rekao je Lučin.

Prigovore SDP-ovaca i još nekih članova Odbora da se u ustavne promjene ide prebrzo odbacila je Ivanka Roksandić (HDZ), napominjući da je procedura promjene Ustava zacrtana, te da se nije mijenjala od 2001. kada se, u vrijeme Vlade na čelu sa SDP-om, mijenjao Ustav.

'Pa 8. ožujka započela je rasprava, a 28. ožujka promjene Ustava su izglasane, i to u temeljnim odredbama Ustava poput ukidanja Županijskog doma', podsjetila je HDZ-ova zastupnica. Predložene ustavne promjene danas je trebao raspraviti i Odbor za zakonodavstvo, koji je sjednicu odgodio zbog nedostatka kvoruma.