Ivu Banca, člana Hrvatskog helsinškog odbora, povjesničara i bivšeg političara koji je dugo godina živio i radio u SAD-u, pa dobro poznaje američko društvo iznutra, nije iznenadila presuda od 35 godina zatvora zviždaču Bradleyju Manningu zbog davanja povjerljivih dokumenata Julianu Assangu koji ih je objavio na stranici WikiLeaks
'Kada se preuzima dužnost u vojsci, prihvaća se i obaveza da ćete se pridržavati pravila. Ako je neka situacija prema vašem mišljenju od opće društvene važnosti pa putem civilne neposlušnosti želite prekršiti pravila, onda trebate biti spremni i snositi posljedice', kaže Banac. Možda će nekome 35 godina biti drastično, nastavlja, ali kada bi oružane snage dopustile da svi ponašaju kako im se prohtije, pravila ne bi postojala i ne bi ni bilo oružanih snaga.
'Ne ulazeći u raspravu je li Manning postupio dobro ili loše, prekršio je pravila i mora snositi posljedice', izravan je Banac. Član HHO-a je podsjetio da je i vođa pokreta za crnačka prava krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća isticao kako su rasni zakoni loši i nepravedni, te ih je zbog toga njegov pokret i kršio, no istodobno su bili spremni snositi i sve posljedice koje je povlačilo njihovo postupanje.
Slučajevi Bradleyja Manninga, Juliana Assangea i posljednji, Edwarda Snowdena, otvorili su i pitanje je li zapadno društvo bilo slobodnije prije 20 ili 30 godina nego danas, unatoč napretku tehnologije.
'Ljudi su neupitno prije bili slobodniji', smatra Banac i dodaje da on ne pripada novoj generaciji i 'ne igra se' po Facebooku, pa je utoliko slobodniji, ali je siguran da se njegovi mailovi nadgledaju, i to ne da to čini jedna služba, nego 20 - 30 njih. Banac naglašava da nisu američke službe jedine koje nadziru putem interneta iako su sada izbile u prvi plan. 'Nadziru i drugi, pa i naši, samo što mi nismo imali jednog Snowdena da nam to konkretizira', zaključio je Banac.
