Stručnjaci su razradili nekoliko scenarija, pri čemu najcrnji predviđa opetovano uvođenje carinskih kontrola i povećanje uvoznih carina za tri posto u razdoblju od 2016. do 2025. Takav bi rasplet stajao najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, 235 milijardi eura. Francuska bi se pak u promatranom vremenskom razdoblju suočila s troškovima od 244 milijarde eura, izračunali su u njemačkoj zakladi.

Ukupno bi Europsku uniju najcrnji scenarij stajao 1.400 milijardi eura, odnosno 10 posto BDP-a.

Prema scenariju koji predviđa 1-postotni rast uvoznih carina trošak bi za EU iznosio oko 470 milijardi eura, pokazuje istraživanje koje je po narudžbi zaklade Bertelsmann proveo Prognos AG. Prema najpovoljnijem bi scenariju troškovi za Njemačku i Francusku iznosili 77 milijardi odnosno 80,5 milijardi eura, utvrdili su autori.

Urušavanje šengenskog sustava donijelo bi veće troškove i zemljama izvan 'šengena', pa bi tako SAD i Kina do 2025. mogli očekivati ukupno od 91 milijardu do 280 milijardi eura dodatnih troškova.

'Opetovano uvođenje graničnih kontrola u Europi pojačalo bi pritisak na ionako slabi rast', zaključuje predsjednik zaklade Aart De Geus

Schengenska zona bez graničnih kontrola uspostavljena je prije 30 godina i trenutno obuhvaća 26 zemalja, od kojih su njih 22 članice Europske unije. U proteklih pola godine sustav je izložen snažnom pritisku zbog velikog priljeva izbjeglica iz zona oružanih sukoba u prvom redu na Bliskom istoku ali i u Africi.

Kako bi suzbile priljev izbjeglica i kontrolirale tko ulazi na njihov teritorij, mnoge su zemlje u šengenskoj zoni proteklih mjeseci ponovo uvele granične kontrole, što je potpirilo strah od urušavanja čitavog sustava.

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere naglasio je potrebu da se to pitanje hitno riješi, izjavivši u nedjelju za javnu televiziju ARD da zemlje EU moraju u roku dva tjedna dogovoriti zajednički stav kako bi se izbjegao takav ishod.