Vrhovni izborni sud El Salvadora prošle godine dopustio mu je da se kandidira za drugi mandat iako to zabranjuje ustav zemlje. Protivnici se boje da će Bukele nastojati doživotno vladati i uništiti demokraciju u zemlji, po uzoru na predsjednika Daniela Ortegu iz susjedne Nikaragve. Otkako je došao na vlast u lipnju 2019., 42-godišnji bivši publicist palestinskih korijena izaziva pažnju i u područjima jako udaljenim od Salvadora zbog nekonvencionalnog ponašanja. Između ostalog, usvojio je bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, koristio se svojim računima na društvenim mrežama za stvaranje rejtinga na kojem mu zavide predsjednici diljem svijeta i uveo autoritarne mjere za potkopavanje političke oporbe i civilnog društva.

Nakon što je prvi put govorio na Općoj skupštini UN-a, snimio je selfie na podiju i poručio da 'nekoliko slika na Instagramu ima veći utjecaj od bilo kojeg govora u ovoj skupštini'. Nakon kritika, kao vrhunski trol ažurirao je svoju biografiju na Twitteru (X-u) u 'najkul diktator na svijetu'. Osebujan kakav jest, Bukele ima svoju teoriju o demokraciji u Salvadoru. U pobjedničkom govoru 4. veljače kazao je da postoji demokracija koju će eliminirati jer ona nikada nije postojala u Salvadoru.

'O kakvoj ti demokraciji govoriš?' odgovorio je Bukele španjolskom novinaru koji mu je postavio pitanje istaknuvši da to nije demokracija. 'To bi bio kolonijalizam, imperijalizam, elitizam, plutokracija, mogu to zvati kako žele', rekao je. Bukele je zatražio od drugih zemalja da 'poštuju' izbor El Salvadora, ne spominjući manevre koje je poduzeo da bi ostao na vlasti.

'Želimo da dođete, posjetite nas, upoznate nas. Želimo biti vaši prijatelji, vaši saveznici, vaši partneri. Ali ono što nećemo biti jesu vaši sluge', poručio je. Bukele je na izborima nagrađen zbog brutalnog obračuna s kriminalnim skupinama koje su život u Salvadoru učinile nepodnošljivim te su izazvale valove migracija u SAD. Zapravo, teško se sjetiti u analima politike u Srednjoj i Južnoj Americi da je jedan populistički političar s autokratskim tendencijama ostvario takvu pobjedu. To nije uspijevalo ni Hugu Chavezu i Evu Moralesu u danima najveće slave.

Bukele je dobio 83 posto glasova na izborima i tvrdi da je njegova stranka osvojila 58 od 60 mjesta u parlamentu. Takva većina dala bi mu neviđenu moć, uključujući dozvolu da mijenja ustav zemlje kako želi te nastavi s brutalnim obračunom s bandama u zemlji, što je izazvalo kritike skupina za ljudska prava jer pri tome stradavaju mnogi nevini kao kolateralna šteta. Bukele je već zatvorio više od 75.000 članova bandi u jedan od najvećih zatvorskih sustava na kontinentu nakon što je proglasio izvanredno stanje u ožujku 2022. godine. Preračunato u jasnije brojke, to znači da se danas svaki četrdeset i peti Salvadorac nalazi u zatvoru.

Nevladine organizacije navode da je više od 6000 ljudi nestalo bez traga otkako je Bukele preuzeo vlast. Više od 100.000 djece i adolescenata u zemlji pretrpjelo je posljedice oštrih mjera protiv bandi, uključujući gubitak oba roditelja zbog zatvaranja, kaže se u nedavnom izvješću organizacija Humanitarian Legal Aid i Center for Exchange and Solidarity. Međutim mnogi su zadovoljni njegovim stilom vladanja i spremni su žrtvovati građanske slobode u zamjenu za prividnu sigurnost. Zbog toga mu se kampanja i temeljila na uspjehu sigurnosne strategije.

Ipak, uhićenja su dovela do velikog pada broja ubojstava i preobrazila zemlju od 6,3 milijuna ljudi. Stopa ubojstava, koja je dosegla vrhunac od njih 106 na 100 tisuća stanovnika prije devet godina, pala je na 2,4 prošle godine, čineći 2023. najsigurnijom godinom u povijesti El Salvadora. Međutim, dok način na koji se provodi sigurnosna politika uznemirava skupine za ljudska prava, Bukelea to baš i ne brine. Uvjerljiva pobjeda na izborima u zemlji koju godinama muče zloglasne bande MS-13 i 18th Street dovoljna mu je zadovoljština.

Stopa ubojstava pala je na 38 na 100 tisuća osoba kada je bivši gradonačelnik glavnog grada izabran za predsjednika 2019. godine. Ali kriminalci su i dalje kontrolirali 80 posto zemlje. No kada su dvije bande počinile 62 ubojstva u jednom danu, Bukele je uvjerio parlament da mu dodijeli izvanredne ovlasti i počela su uhićenja. Od tada su mu 21 put produžili posebne ovlasti, a Salvador je postao zemlja s najvećom stopom uhićenja na svijetu, što je alarmiralo organizacije za ljudska prava te su izvijestile o 190 smrtnih slučajeva i više od 5000 slučajeva zlostavljanja i policijske brutalnosti. Kritičari su mišljenja da politika masovnih uhićenja nije dugoročno održiva.

'Neka su se uhićenja temeljila samo na tome da su pojedinci imali tetovaže, ranije kriminalne dosjee ili su živjeli u području pod kontrolom bandi', navodi Amnesty International. Ta međunarodna organizacija iznimno je zabrinuta zbog stanja ljudskih prava u El Salvadoru, smatrajući da će se situacija samo pogoršati tijekom drugog Bukeleova mandata. 'Međunarodna zajednica mora ostati na oprezu te koristiti sve resurse i mehanizme koji su joj na raspolaganju da bi zaustavila i poništila zlostavljanja i državno nasilje koji ugrožavaju ljudska prava u El Salvadoru', poručili su.

Tisuće ljudi su nepravedno optužene, a suđenja, koja su bila ekspresna, organizirana su ponekad i za stotine optuženih odjednom. Mnogi su smješteni u Centru za zadržavanje terorista (CECOT), otvorenom u siječnju prošle godine, a kritičari ga uspoređuju s koncentracijskim logorom. Više od 100 zatvorenika dijeli jednu ćeliju, a svaka ima samo dva zahoda. Zatvorenici imaju manje od četvornog metra za život i spavanje. Nemaju madrace, ne izlaze izvan zgrade na zrak te ih redovito tuku, zlostavljaju i iskorištavaju. Zatvor zapošljava preko 800 čuvara, a fotografije, koje vlada rado objavljuje, prikazuju ljude s rukama vezanim na leđima, prisiljene stajati ili sjediti s glavom na leđima zatvorenika ispred sebe.

Problem s bandama i kartelima u zemlji datira još iz građanskog rata 1980-ih. Izbjeglice koji su pred ratom otišli u SAD na ulicama Los Angelesa formirali su bande MS-13 i 18th Street. Kada je rat završio, neki su se vratili u Salvador, a sa sobom su donijeli svoje rivalstvo i nasilje. Smatra se da 18th Street sada ima oko 65.000 članova diljem svijeta, a MS-13 njih između 50.000 i 70.000. Kako su rasli, tako je rastao i njihov utjecaj dok nisu doslovno zavladali cijelom zemljom. Tisuće članova iz oba tabora borile su se i umrle za titulu najmoćnije bande u Srednjoj Americi, zarađujući na zločinima kao što su trgovina ljudima i drogom, iznude, pranje novca, ucjene i otmice. Zbog toga što je suzbio njihov utjecaj mnogi predsjedniku odaju priznanje.

Ali drugi Salvadorci, poput fra Jesusa Bonilla, tvrde da Bukele manipulira Salvadorcima, iskorištavajući njihove strahove od bandi kako bi ostvario neustavan reizbor, pritom zatvarajući oporbu i uskraćujući joj državna sredstva za kampanju. Mnogi birači su se žalili da nisu bili upoznati s kandidatima na glasačkom listiću, osim onima predsjedničke stranke.

'Ovo su bili najviše neravnopravni predsjednički izbori u Salvadoru nakon mirovnog sporazuma', rekao je Bonilla za NCRonline. Salvadorski prelati, uključujući kardinala Gregorija Rosu Cháveza, govorili su o visokoj cijeni koju zemlja plaća za trenutak relativnog mira: proizvoljno zatvaranje bez valjanog postupka, demontiranje pravosudnog sustava i potragu za osvetom, a ne pravdom, piše NCRonline.

Ima čak i onih koji dovode u pitanje Bukeleovu predanost borbi protiv bandi jer neki novinski izvještaji govore da je njegova vlada oslobodila jednog od najozloglašenijih kriminalaca u El Salvadoru, zvanog Crook, kojeg su kasnije uhvatili meksički dužnosnici i izručili SAD-u. Od Argentine do SAD-a, desničarski političari ističu Bukeleov model kao najbolji način za obračun s bandama. Činjenica je ipak da je promijenio lice siromašene i sukobljene nacije - a glasači ga obožavaju zbog toga.