U HNS-u kažu da je kod Bandića uvijek neki novac u pitanju, što znači da od premijera Plenkovića vjerojatno traži financiranje nekog projekta u Zagrebu. Drugim riječima, ode li Divjak iz Banskih dvora, jasno je da odlazi i HNS-ov potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministar graditeljstva o kojemu ovise izmjene zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP) i projekt Zagrebački Manhattan.

Štromar je, tvrde u HNS-u, legalist otporan na pritiske svake vrste te se strogo pouzdaje u struku, pa će tako biti i ovom prilikom. Svjestan realne mogućnosti da Ministarstvo graditeljstva zaključi da GUP nije usklađen sa Zakonom o prostornom uređenju, Bandić je još u kolovozu poručio kako je 'dovoljno da njegovih 13 zastupnika kihne i ministri gube svoju funkciju'. Bio je to početak nove faze destabilizacije vlade Andreja Plenkovića, što je rezultiralo teorijama o prijevremenim parlamentarnim izborima.

>>> Hoćemo li stvarno na izbore prije nego što smo mislili? Secirali smo stavove svih aktera i mogući rasplet događaja

Analitičari se slažu da Bandić napadima na Divjak pokušava ojačati svoju poziciju u parlamentu, a tome je, čini se, kumovalo još nekoliko isprepletenih faktora, uključujući utjecaj Crkve, interese nakladnika i čelnika Sveučilišta u Zagrebu, ali i osobne ambicije nekih od najbližih suradnika gradonačelnika Bandića. On je, nastojeći selektirati saveznike, 'zapucao' na ministricu iz sveg raspoloživog oružja.

Neostvareni gradonačelnik Hrvatske smatra da je Blaženka Divjak oličenje nesposobnosti. 'Gospođa ministarka', kako je naziva, ne samo da 'jadna ništa ne razumije', ona 'eksperimentira s djecom, što je opasno'. Škola za život, po njegovim riječima, 'privatni je eksperiment ministrice koji nitko od stručnjaka nije podržao niti se o njemu raspravljalo'. Ali to nije sve. Ministrica Divjak ne razumije što to znači biti koalicijski partner te 'ucjenjuje premijera'.

'To što ona ne zna i ne razumije to je problem premijera koji je i drži, a ne moj', poručuje Bandić.

Prvi čovjek Zagreba tvrdi i da je Divjak 'bila protiv povećanja plaća i protiv besplatnih udžbenika'. Svojedobno je izjavio kako 'moli Boga da ministrici prosvijetli pamet i da kupi djeci udžbenike'. Ne može joj oprostiti 'kršenje zakona, bačenih osam milijuna kuna na metodičke udžbenike i nabavljanje tableta po dvostruko većoj cijeni nego što se oni inače mogu nabaviti'.

Blaženka Divjak nije ostala dužna Bandiću. Njegovu borbu za besplatne udžbenike iz vjeronauka popratila je opaskom da bi 'bilo znatno važnije da gradonačelnik uloži novac u sanitarne čvorove u školama i sanaciju azbestnih krovova, nego na zlatne WC-e i kumstva'. Osim toga, konstatirala je da su zagrebačke škole, po onome što je ona vidjela i prema prikupljenim podacima, lošije opremljene od škola u manjim gradovima i mjestima.

Nije preskočila ni izjavu o 'gospođi ministarki'.

'Ako se aludira na moje kompetencije za obavljanje ministarske funkcije, to je potpuno promašeno. Ja sam redovita sveučilišna profesorica u trajnom zvanju. Kad je Bandić studirao općenarodnu obranu, ja sam studirala matematiku i fiziku', rekla je Divjak. Drugom prilikom konstatirala je da ne može polemizirati o obrazovnoj reformi s onim tko ne vlada osnovnim pojmovima i konceptima.

'Prljavo i nisko'

Nakon što je eskalirao problem s pomoćnicima u nastavi ustvrdila je da je Bandić 'prljavim i niskim napadom, koristeći problematiku djece s teškoćama, prešao svaku granicu tolerancije'.

'Umjesto da počisti u svom dvorištu, kao osnivač škola koji također ima odgovornost oko problematike dodjele pomoćnika u nastavi, on nastavlja s napadima na sustav odgoja i obrazovanja koristeći se primitivnim metodama. Od početka mandata suočavam se s napadima i uspješno branim sustav od raznih sumnjivih ideologija i partikularnih interesa, tako da sigurno ni sada neću dopustiti da se na ovakav način ugrožava sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj', poručila je ministrica Divjak.

A kako je sve počelo? Prvi put naljutila je gradonačelnika prilikom uvođenja obvezne informatike. Tada je Bandić na presici poručio da se informatika uvodi u škole kako bi se izgurao vjeronauk, sve s ciljem zatiranja nacionalnog identiteta.

'Jedina zdrava institucija države koja je još ostala na okupu je obitelj. Kad obitelj rastočimo, onda nema ove zemlje. Što se tiče informatike, tko će to platiti i hoće li to biti u funkciji? Po kojem zakonu je uvedena informatika, osim da istjeramo vjeronauk pa uvedemo informatiku i od toga smo napravili misu, udri po vjeronauku, vjeroučiteljima, Kaptolu zbog jedne neodgovorne osobe', kazivao je Bandić.

Povezanost Bandića s Kaptolom nije od jučer. Osim što crkvama po Hrvatskoj i BiH donira milijune iz zagrebačkog proračuna, Bandić s Crkvom dijeli geslo o 'bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju'. Upravo to rekao je nakon što se, u svojstvu predsjedničkog kandidata, 2010. susreo s kardinalom Josipom Bozanićem, dodajući da dvosatni sastanak zapravo 'nije bio dugačak s obzirom na to da je pred nama puno problema koje moramo riješiti'.

Suradnja nije posustala: Bandić i Bozanić utvrdili su da će se 10. svibnja iduće godine, dan nakon što Hrvatska i Europa obilježe Dan pobjede nad antifašizmom, na Trgu bana Josipa Jelačića održati središnje euharistijsko slavlje povodom Susreta hrvatske katoličke mladeži. Dogovorili su i gradnju svetišta Alojzija Stepinca na Trnjanskoj Savici.

Ne čudi to da je Bandić napao ministricu kada je postalo izvjesno da ne namjerava osigurati besplatne udžbenike iz izbornih predmeta - pa tako ni vjeronauka.

Gradonačelnik se naljutio na ministricu Divjak i kada je najavila da će ograničiti cijenu i težinu udžbenika. Napadi na novi Zakon o udžbenicima popraćeni su prijetnjama ustavnom tužbom i ozbiljnom krizom vladajuće koalicije. U nakladničkim krugovima predmnijeva se da će najveću štetu od toga imati Školska knjiga u vlasništvu Ante Žužula, kao izdavačka kuća koja je godinama ubirala najveće prihode iz gradskog proračuna na konto Bandićevih 'besplatnih udžbenika'.

Nekih mjesec dana prije nego je Darinko Dumbović, zastupnik Reformista u Saboru, napustio Klub Stranke rada i solidarnosti, njegov stranački šef Radimir Čačić na sastanku parlamentarne većine upozorio je na 'prenapuhanu' Bandićevu procjenu da bi udžbenici za sve hrvatske osnovnoškolce koštali 280 milijuna kuna.

'To ne može biti skuplje od 50-60 milijuna kuna na nivou države ako se udžbenici vraćaju i nasljeđuju kao u Varaždinskoj županiji. Ali Bandić u Zagrebu radi sve zbog Školske knjige, pa svake godine kupuje nove udžbenike', rekao je Čačić, nakon čega je Bandić ubrzo napustio sastanak, kako je izvijestio Večernji list.

Tportal je, podsjetimo, analizirao kako je Bandić novcem građana Zagreba pokušao spasiti Produkt, bivšu tvrtku obitelji Žužul, od stečaja. Prema predloženoj nagodbi, koju su odbili gradski vijećnici, Grad bi oprostio Žužulu 42,1 milijun kuna dugovanja.

>>> Bandić Žužule od stečaja želi spasiti gradskim novcem; Zagrepčani moraju zadruzi Žužulovih platiti 20,7 milijuna kuna

No godinu kasnije Grad Zagreb gubi sudski spor protiv stambene zadruge Gradec u vlasništvu Žužulovih te joj mora isplatiti 20,7 milijuna kuna.

Bandić je blizak i s rektorom Sveučilišta u Zagrebu Damirom Borasom, a on hvali zagrebačkog gradonačelnika kao 'rasnog političara'. Branio je prijedlog da se Bandiću dodijeli počasni doktorat, podsjećajući da je 'on puno pomogao Sveučilištu, za razliku od nekih koji su to zaduženi za to'. Na pitanje misli li na ministricu Blaženku Divjak, Boras je odgovorio: 'Ja nisam ništa rekao.'

Podsjetimo, ministrica Divjak umalo je 'pomela' Borasa na izborima za rektora zagrebačkog Sveučilišta 2014. godine. Nakon prvog kruga bila je u uvjerljivom vodstvu, a Boras je dijelio drugo mjesto s dekanom FER-a Nedjeljkom Perićem te je prošao u drugi krug tek nakon još jednog kruga glasovanja. Konačno, Boras je izglasan s 35 glasova, Divjak je osvojila 31 glas, a dva listića proglašena su nevažećima.

Ne treba smetnuti ni činjenicu da su najbliži suradnici Milana Bandića profesionalno vezani i možebitno osobno zainteresirani za resor kojem je trenutno na čelu Blaženka Divjak.

Bandićeva zamjenica Jelena Pavičić Vukičević nedavno je na Odsjeku za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta obranila doktorsku disertaciju na temu 'Kurikulumsko oblikovanje europskih vrijednosti u obveznom obrazovanju'. Mentor joj je bio Vlatko Previšić, bivši dekan Filozofskog fakulteta, suspendiran nakon velike pobune studenata 2016. godine.

I druga Bandićeva zamjenica, Olivera Majić, doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu, a spektar njezina znanstvenog rada prilično je širok. Doktorirala je na Fakultetu političkih znanosti, na temi 'Politika međunarodne trgovine i konfliktnost nacionalnih interesa', no u stručnim krugovima poznatija je kao ekspert za marketing. Dok je bila članica HDZ-a, predsjedala je Povjerenstvom za obrazovanje i znanost Gradskog odbora te stranke.

Konačno, vjeran Bandićev suradnik u Stranci rada i solidarnosti je i Slobodan Prosperov Novak, bivši predsjednik hrvatskog PEN-a, poznati komparatist, povjesničar književnosti i teatrolog. U jeku borbe za Bandićev počasni doktorat Novak je na HRT-u pomalo neobično branio tu inicijativu, napomenuvši da su 'doktorate dobivali razni ljudi, primjerice i Stepinčev krvnik Jakov Blažević'. 'Taj popis je odraz hrvatske povijesti', ustvrdio je Novak.

Gostujući u emisiji 'Nedjeljom u 2' prije godinu i pol obrušio se na Blaženku Divjak.

'Da bi netko proveo reformu, da bi bio 'redatelj' reforme, mora imati političku i društvenu moć, a mora biti i vizionar', kazao je, naglašavajući: 'U Hollywoodu, kada se dodjeljuje nagrada Oscar, onda postoji nagrada za sporednu ulogu, ali nema Oscara za sporednu režiju. Gospođa je sporedni režiser jedne velike stvari u ovome društvu. Trudi se silno pokazati da ona to nije, a ona to jest.'

Taj je gospodin, inače, bio i nositelj Bandićeve liste u 1. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 2015. godine te dobitnik pomoći u iznosu od najmanje 740 tisuća kuna iz gradskog proračuna za svoj projekt 'Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti'. Cilj projekta bio je, po njegovim riječima, stvoriti tekstualni okvir budućih obrazovnih reformi.

Po Novakovu sudu, 'ne može stranka koja ima 0,9 posto na svakim izborima imati i 15 posto ili 10 posto škola i utjecaja na eksperimentalnu fazu obrazovanja. Tu se radi o velikom novcu'.