Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u petak cijeli niz aktivnosti povezanih s preuzimanjem rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a koje počinje za dva i pol tjedna.
Već 7. siječnja u Zagreb dolazi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, 8. siječnja Plenković putuje u Pariz na razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, 9. i 10. siječnja u Zagreb dolazi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zajedno s cijelim kolegijem povjerenika.
Tjedan nakon toga, 14. siječnja Plenković će u Strasbourgu u Europskom parlamentu predstaviti program hrvatskog predsjedanja, a 15. siječnja u Bruxellesu će svečano biti obilježeno preuzimanje predsjedništva, a odmah nakon toga Plenković putuje u Berlin na razgovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
vezane vijesti
Prvo putovanje je u Rim, gdje Plenković ide sljedeći tjedan na sastanak s premijerom Giuseppeom Conteom. "Prava eksplozija međunarodnih aktivnosti, što je normalno kada država preuzima predsjedanje", rekao je Plenković novinarima nakon završetka sastanaka na vrhu Europske unije.
Prvi dosje na kojem će hrvatsko predsjedništvo raditi vezano je uz Brexit i pripremu početka pregovora o budućim odnosima s Velikom Britanijom. Dosadašnji pregovarač EU-a za pregovore o razdruživanju s Velikom Britanijom, Michel Barnier ostaje pregovarač za sporazum o budućim odnosima, koji bi se trebao dogovoriti do kraja sljedeće godine.
"Barnier nastavlja biti pregovarač, sada za sporazum o budućim odnosima, a Hrvatska će kao predsjedateljica Vijeća nastojati pomoći da se već tijekom siječnja na razini država članica ratificira sporazum o razdruživanju i u Europskom parlamentu, a onda bismo početkom veljače nastojali dogovoriti pregovarački okvir za buduće odnose i iskoristiti preostalih 11 mjeseci za postizanje dogovora", rekao je Plenković.
Paralelno s Brexitom, drugi važan posao koji predstoji po preuzimanju rotirajućeg predsjedništva jest pomagati predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, koji je dobio zaduženje da bude glavni koorinator o sedmogodišnjem proračunskom okviru EU-a. Do sada je to radilo finsko predsjedništvo, a praksa je da kada pregovori o višegodišnjem financijskom okviru uđu u nekoliko zadnjih mjeseci to preuzme onaj tko je najneutralniji, a to je predsjednik Europskog vijeća. Tu je zadaću 2013. kada se dogovarao VFO za razdoblje 2014-2020 preuzeo tadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy.
"Mi ćemo naravno pomagati Michelu u svim razgovorima, a osobito onima koji će se voditi na razini Vijeća za opće poslove te na razini veleposlanika, a ja ću politički pomoći da dovršimo taj proces ako je moguće tijekom naših šest mjeseci predsjedanja", rekao je Plenković.
Čelnici zemalja članica su u petak, drugi dan sastanka na vrhu, imali dva sastanka u dva različita formata. Prvo su se sastali kao summit eurozone u inkluzivnom formatu, što znači da je na njemu sudjelovalo 27 država članica, a ne samo 19 članica europodručja. Plenković je rekao da je na tom sastanku izvijestio o provedbi hrvatske strategije za uvođenje eura.
"Provodimo naš akcijski plan koji smo dogovorili s euroskupinom u srpnju kako bismo ušli u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsno predvorje europodručja. Hrvatska želi biti tijesno involvirana u sve rasprave u euroskupini i zato je ovaj uključiv format summita europodručja jako koristan za našu pripremu i konveregenciju", rekao je Plenković.
Drugi sastanak u petak, održan je u okviru članka 50, što je naziv za sastanke koji se odnose na izlazak Velike Britanije iz EU-a. Prvi dan summita u četvrtak najvećim je dijelom bio posvećen borbi protiv klimatskih promjena. Postignuta je suglasnost oko cilja da Europa do 2050. postane klimatski neutralna s tim da Poljska za sada nije mogla preuzeti takvu obavezu, ali nije blokirala takav zaključak. U sljedećih nekoliko mjeseci nastojat će se naći rješenje i za Poljsku kako bi se ona pridružila tom pothvatu. Čelnici zemalja članica EU-a zatražili su u zaključcima sastanka na vrhu od predstojećeg hrvatskog predsjedništva da pripremi stajalište Vijeća o Konferenciji o budućnosti Europe.
"Europsko vijeće razmotrilo je ideju konferencije o budućnosti Europe koja bi trebala započeti 2020. i završiti 2022. Poziva hrvatsko predsjedništvo Vijeća da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju te konferencije te da na temelju toga surađuje s Europskim parlamentom i Komisijom", kaže se u zaključcima usvojenim nakon prvog dana sastanka na vrhu zemalja članica EU-a.
Iz zaključaka slijedi da čelnici EU-a prioritet žele dati provedbi dogovorenih politika i postizanju konkretnih rezutalta, a ne promjeni institucija što bi tražilo promjene ugovora, a što opet malo znači građanima.
Plenković je na kraju summita imao i kratak sastanak s novom finskom premijerkom Sannom Marin. Ona mu je simbolično uručila anti-stresnu kuglicu u obliku grude snijega.
Plenković je također razgovarao i s Margrethe Vestager, jednom od troje izvršnih potpredsjednika, koja je zadužena za pitanja tržišnog natjecenja i za pitanja digitalizacije. "Glavna tema razgovora odnosila se na nastavak dijaloga o pronalaženju rješenja za Zakon o Vukovaru te na pitanja koja se tiču brodogradiliša. To su dvije tema o kojima kontinuirano razgovoramo", rekao je Plenković.
