S obzirom na visoku otrovnost dioksina, mnoge zemlje provode redovite kontrole hrane što pridonosi ranom otkrivanju zatrovanosti pa se najčešće uspijeva spriječiti šteta većih razmjera.

Slučaj sličan sadašnjem njemačkom dogodio se u studenom 2004. u Nizozemskoj. Tada je u stočnoj hrani, koja je izvezena i u Njemačku i Belgiju, otkriven dioksin. Krmivo onečišćeno dioksinom kupile su 162 farme goveda, svinja, ovaca i koza u Nizozemskoj, osam u Belgiji i tri u Njemačkoj. Vlasti u svim trima državama tada su privremeno zatvorile sve farme, što je mjera opreza dok se ispituje stočna hrana, životinje i mogući utjecaj na hranidbeni lanac. Prijeporni proizvod došao je iz nizozemske podružnice kanadskog proizvođača krumpira McCaina, objavilo je nizozemsko ministarstvo.

Među većim izgredima je onaj koji se 1999. dogodio u Belgiji kad je u piletini i jajima s nekih farma otkrivena visoka razina dioksina. Nakon toga otkrića ministri poljoprivrede i zdravstva dali su ostavke, a uhićeni su čelnici tvornice koja reciklira masti. Otkriveno je da su motorna ulja miješana s drugim mastima koje se inače upotrebljavaju za stočnu hranu. Ta afera i paničan strah od dioksina uznemirili su cijelu europsku javnost pa je Europska komisija zabranila prodaju belgijske govedine, svinjetine i mliječnih proizvoda u zemljama Europske unije zbog opasnosti od trovanja dioksinom.
U svijetu su zabilježeni i teški slučajevi trovanja dioksinom, a jedan od najvećih i najtežih dogodio se u ljetu 1968. u zapadnom Japanu. Tada se pojavila bolest sa simptomima sličnim klornim aknama, što je upućivalo na trovanje hranom. Utvrđeno je da bolest uzrokuje rižino ulje rafinirano uz pomoć polikloriranih bifenila radi uklanjanja neugodna mirisa. Istodobno se dogodio pomor pilića u istom području. Otkriveno je da su pilići hranjeni uljem koje je dobiveno kao nusproizvod u proizvodnji rižina ulja, a otrovanje je uzrokovano istim sastojcima.

Godine 1976. u gradu Sevesu u Italiji izgred se dogodio u pogonu kemijske tvornice pri proizvodnji triklorfenola. Zbog pregrijavanja je nastao dioksin koji je uzrokovao klorne akne u radnika i mještana snažnije izloženih njegovu djelovanju. Ekstenzivne studije pogođenog stanovništva provode se i dalje kako bi se otkrili dugotrajni utjecaji dioksina na ljudsko zdravlje.

Bilo je i nekoliko slučajeva namjerna trovanja dioksinom, a svakako je najpoznatiji slučaj bivšega ukrajinskoga predsjednika Viktora Juščenka. Juščenko je u rujnu 2004. hospitaliziran zbog isprva neobjašnjive zaraze, a ruski stručnjaci tvrdili su, na temelju klornih akna koje su se pojavile na njegovu licu, da je posrijedi trovanje dioksinom.

Dioksin je sadržao i narančasti agens, kemijski herbicid koji su SAD raspršivale nad Vijetnamom od 1962. do 1971., a njegovo djelovanje još osjeća i najmlađi naraštaj Vijetnamaca. Kako su pokazala znanstvena istraživanja, gotovo 30 godina nakon rata narančasti agens još šteti ljudskome zdravlju.