Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić izjavio je danas kako za razliku od većine stanovnika naprednijih europskih zemalja građani Hrvatske mogu piti vodu iz slavine te je istaknuo da je voda javno dobro i ne može se privatizirati
'Većina stanovnika naprednijih europskih zemalja već navikla da se voda iz slavine ne pije te da im služi samo za higijenu, a u Hrvatskoj to nije slučaj. Vode su nam u slavinama zdrave. Imamo 84 posto stanovništvapriključeno na sustav vodoopskrbe, a zadatak nam je da u idućih desetak godina svi imamo zdravu vodu za piće', istaknuo je Plišić na okruglom stolu u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka.
Rekao je da se na postojeće sustave vodoopskrbe već sada može priključiti još devet posto stanovništva, ali se ne žele priključiti jer imaju svoju vodu, primjerice bunare. Dodao je da je na odvodnju priključeno od 40 do 50 posto stanovništva a cilj je da do 2023. budu priključeni svi stanovnici u naseljima većim od 2000 ljudi.
Istaknuo je da iz fondova EU Hrvatska dobiva 70 posto novca za sustave vodoopskrbe i odvodnje, a kako bi i dalje imala čistu vodu mora prerađivati otpadnu vodu, izgraditi kanalizacijske sustave i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda da njima ne zagadi svoje izvore pitke vode.
Plišić je rekao i da sustav obrane od poplava odlično funkcionira. Za nedavne poplave kada je voda došla u kuće, rekao je da će u Hrvatskom vodama taj problem riješiti tako da se kuće nasipima zaštite od vode.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić istaknuo je da je u Hrvatskoj onemogućena privatizacija voda. 'Ne može se steći vlasništvo nad vodama', poručio je. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar' Zvonimir Šostar dodao je da je uskraćivanje prava na vodu uskraćivanje prava na život.
Šostar je rekao da je u Lici najbolja voda, ali da i građani Zagreba 'mogu biti presretni jer piju jednu od najkvalitetnijih voda u Europi'. Istaknuo je da zavodi za javno zdravstvo redovito kontroliraju vodu priključenu na vodoopskrbne sustave.
Upozorio je da su zbog poljoprivredne ekstenzivne proizvodnje te velikih urbanih konglomeracija i nekvalitetnog zbrinjavanja komunalnog otpada koji ugrožava podzemne vode najugroženija područja istočne Slavonije i sjeverozapad Hrvatske.
U istočnoj Slavoniji najveći je problem s arsenom, manganom i željezom ali se i taj problem rješava postavljanjem uređaja za neutraliziranje arsena, dodao je.
Ovogodišnji Svjetski dan voda obilježava se pod motom 'Voda i energija' s ciljem pokazivanja pozitivnih aspekata te veze, te načina na koji se ona može bolje i djelotvornije iskoristiti. Plišić je rekao da još uvijek postoji dosta neiskorištene energije vode, jer je iskorišteno od 40 do 50 posto.'To je čista energija. Često puta naši zaštitari okoliša se žale na izgradnju hidrocentrala jer su to objekti koji utječu na prirodu. Dakle, s jedne strane imamo proizvodnju čiste i obnovljive energije, a s druge strane imamo neki utjecaj na prirodu, na okoliš. Treba odvagnuti što je važnije - za mene je važnija obnovljiva, čista energija iz hidrocentrala', poručio je Plišić.
Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja, u kojoj problemi s vodom i oko vode nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja. Prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu.
