Presuda ustavnog suda podcrtava izazove s kojima se suočava koalicija premijera Donalda Tuska pri ukidanju politika prethodne vlasti, odnosno stranke Pravo i pravda (PiS).

Poljsko ministarstvo kulture je presudu brzo nazvalo nevažećom navevši kao razlog nepravilnosti pri postavljanju članova suda, imenovanih dok je PiS bio na vlasti, čime je pogoršan sukob između Tuskove vlade te simpatizera i saveznika bivše vladajuće stranke, uključujući predsjednika Andrzeja Dudu.

Ministarstvo se pozvalo na ranije rezolucije Europskog suda za ljudska pravda rekavši da sud u svom trenutnom sastavu "nije nezavisan ni nepristran" te da njegove presude stoga "nemaju univerzalno obvezujuću snagu".

Stav ministarstva unosni dodatnu zamršenost u postojeću pravnu zbrku te nije odmah bilo jasno kako bi se situacija mogla razriješiti.

Ustavni sud je u svojoj presudi rekao da bi se bilo kakve odluke o javnim medijskim kućama trebale temeljiti na zakonu o emitiranju, a ne na zakonu o trgovačkim društvima, zbog čega je odluka ministra nevažeća.

"Pravo da se otpusti članove uprave (državnih medija) ima isključivo nacionalno vijeće za medije", dodao je sud, što se odnosi na instituciju koja je stvorena u vrijeme vladavine PiS-a, a sastoji se od nekoliko trenutnih ili bivših članova stranke.

Optužbe

Tuskova vlada optužuje PiS da je na sudove, regulatorna tijela i druge institucije postavio svoje pristaše tijekom osmogodišnje vladavine koja je često bila predmet kritika Europske unije zbog zabrinutosti za vladavinu prava.

EU je zamrznuo milijarde eura sredstava namijenjenih Poljskoj, a Tusk se obvezao ukinuti pravosudne reforme PiS-ove vlade kako bi deblokirao taj novac.

PiS je tada tvrdio da je imao pravo izmijeniti nacionalne institucije u skladu sa svojim demokratskim mandatom te je optužio EU da prekoračuje svoje ovlasti.

Dok mnogi odvjetnici također dovode u pitanje valjanost presude koju donosi sud u trenutnom sastavu, neki, poput helsinške Zaklade za ljudska prava, u pitanje su također doveli zakonitost odluke ministarstva o javnim medijima.

Poljski ministar kulture je u prosincu najavio da će likvidirati državnu televiziju, radio i novinsku agenciju nakon što je predsjednik Duda uložio veto na vladin plan za financiranje javnih medija.

Poljska državna televizija, radio i novinska agencija PAP i dalje djeluju, no imaju nove programe i novinare. Vlada je naznačila da ih nakon likvidacije želi iznova stvoriti kao nove pravne subjekte s novom upravom.

Sukob oko prava vlade da likvidira javne medijske tvrtke samo je jedan od nekoliko sporova između trenutne i prethodne administracije.

Dvojica bivših PiS-ovih ministara su ovog mjeseca započeli štrajk glađu nakon što su zatvoreni zbog zloupotrebe vlasti na svojim ranijim funkcijama. Bivši ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski je samoga sebe opisao kao "političkog zatvorenika".

Tuskova vlada i njeni pristaše tvrde da su to besmislice i govore da su odlučni u svom naumu da Poljsku usklade s demokratskim standardima Europske unije i deblokiraju zamrznuta sredstva nakon višegodišnjeg spora između Varšave i Bruxellesa.