Ministar zdravlja Dario Nakić poručio je u četvrtak da se ograničavanjem izdavanja internih uputnica (C1) pacijentima za bolničke pretrage uvodi red u zdravstveni sustav i omogućava da liječnik obiteljske medicine bude osnovni stup zdravstvene usluge
Ministarstvo zdravlja izmijenilo je postupak upućivanja pacijenata u specijalističku zdravstvenu zaštitu, tako da se C1 uputnice ograničavaju na preglede unutar iste specijalizacije, što kritizira Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite.
Ministar Nakić je u izjavi novinarima nakon potpisivanja ugovora o energetskoj obnovi u zagrebačkoj klinici 'Fran Mihaljević', braneći naputak, poručio da i dalje ostaju uputnice za slanje na specijalističke preglede, no da liječnici specijalisti neće moći više slati pacijenta na preglede koji nisu iz njegove domene, već će to moći jedino liječnici obiteljske medicine.
'Ako ste uputili pacijenta gastroenterologu onda sumnjate na bolesti iz tog područja. Nije normalno da uputite pacijenta gastroenterologu, a onda ga on šalje dermatologu, ginekologu…. Mislim da je normalno da pacijenta vodi njegov liječnik obiteljske medicine i da je zapravo on taj koji ima najbolji uvid u stanje pacijenta i ciljano ga šalje specijalistima', rekao je.
Pri tom je podsjetio da C1 uputnice vrijede godinu dana.
'Sad zamislite da pacijenta njegov liječnik obiteljske medicine ne vidi godinu dana i nema uvid u njegovo stanje, a osnovna mu je briga upravo da ima uvid u njegovo stanje', kaže Nakić.
Ističe da se ništa ne mijenja za pacijente koji boluju od malignih bolesti i one koji se pripremaju za transplantaciju, upravo zato da bi čim prije mogli doći na listu za transplantaciju odnosno oboljeli od malignih bolesti čim prije obavili pretrage. Za njih neće biti dodatnog odlaska kod liječnika obiteljske medicine, rekao je.
'Ne smiju i ne mogu bolnički liječnici, specijalisti, zamijeniti liječnike obiteljske medicine. Cilj je da pacijent ne smije ispasti iz sustava, a da ga njegov liječnik obiteljske medicine ne vidi. Liječnik obiteljske medicine u Hrvatskoj mora biti osnovni stup zdravstvenih usluga', poručio je.
Upozorio je i na podatak da se u Hrvatskoj 20 do 25 posto pacijenta šalje na daljnju specijalističku obradu, odnosno ne rješava ih se u primarnoj zaštiti, dok je u EU taj prosjek od 5 do 10 posto.
