Pacijenti se vraćaju, radi se vikendom, ali i svaki dan poslijepodne, pa rezultat nije izostao.

Podaci govore da se Dječja bolnica u Klaićevoj vratila u potpunosti u dnevni ritam jer je malih pacijenata u jednom danu oko 1000, što je bila brojka na isti dan lani. Na 93 posto je KB Merkur, na 85 posto KBC Zagreb, na 84 posto KBC Rijeka, a na nešto više od 70 posto su opće bolnice u Puli, Zaboku, Bjelovaru, Pakracu, a čak je i KB Dubrava, koja je ostala koronabolnica, stigla do 44 posto uobičajenog dnevnog broja pacijenata.

Jutarnji list podsjeća da je bolnicama u ožujku i travnju prolazilo tek tridesetak posto uobičajenog broja pacijenata.

Sada su bolnice na prosječno oko 78 posto posla koji svakodnevno obavljaju jer je većina ustanova uvela cjelodnevni rad. Bolnice su tako pokazale da mogu biti vrlo fleksibilne, odnosno da se mogu prilagoditi trenutnim događanjima te da bi u budućnosti, žele li se smanjiti liste čekanja, trebalo organizirati rad na sličan način, ali i 'trijažirati' pacijente koji trebaju bolničku skrb. Vrijeme korone pokazalo je da nerijetko u bolnice dolaze pacijenti koji su svoj problem mogli riješiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili pak u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti.

Jutarnji list zaključuje da bi možda moglo biti i dodatne koristi ako organizacija rada bolnica, prijema pacijenata i 'trijaže' u ovom vremenu 'vraćanja' ostane i dalje 'na snazi' kao barem mali kvalitativni skok u sustavu.