Na otoku Hvaru digla se prašina zbog devastacije otočića Zečeva koji se nalazi u sastavu Općine Jelsa. Strahuje se da se pogoduje ljudima povezanima s perjanicom hvarskog noćnog života, klubom Carpe diem, kako bi se domogli atraktivne lokacije
Protiv navodne devastacije prvi su upozorili anonimni plakateri koji su cijelu Vrbosku, također u sastavu Općine Jesla, oblijepili porukama o sumnjivim poslovima te sa znakovitom porukom 'Čihov je škoj i ćihov će biti'.
Za priču se zainteresirao i poznati hvarski bloger, Englez Paul Bradbury napisavši da je Zečevo djevičanski otok pod zaštitom države, čiji je pravni status preko noći doživio promjene. Navodi da je odobrena koncesija za izdavanje plovila, a tvrdi i da postoje sve jače sumnje da je partijanerska kombinacija Carpe diema iz Grada Hvara, s glavnim barom u gradu i obližnjim otokom za zabavu, sve bliže da se ponovi i u Jelsi te na obližnjem otoku Zečevu.
Bradbury sumnja da ljudi koji stoje iza Carpe diema uz Zečevo žele preuzeti Gradsku kavanu u Jelsi. Svoje tvrdnje potkrijepio je nizom opsežnih argumenata koje možete pročitati u njegovim tekstovima na blogu, u kojima je pratio trag vlasništva, a o čemu se govorilo i na skupu građana u mjestu. Ukratko navodi da je preko noći krajobraz na otočiću Zečevu, zaštićen još od 1972. godine, prenamijenjen u poljoprivredno zemljište te je katastarska čestica proširena na dvije.
Bradbury tvrdi da neki strani investitori čekaju i 11 godina dozvolu za gradnju na Hvaru, a u ovom slučaju zemlja je podijeljena na dvije čestice u roku od osam dana.
I Slobodna Dalmacija piše da Englez upozorava da je Općina Jelsa zemljište s pomorskim dobrom ponudila jednom od vlasnika nadaleko poznatog hvarskog bara Carpe diem, koji ga je na koncu i dobio u koncesiju.
Gradonačelnik Jelse Nikša Peronja (SDP) tvrdi da su činjenice dijametralno suprotne i da je sazvao zbor građana kako bi ih točno informirao i kako ne bi nasjedali na 'ješku' ljudi koji su ovu akciju pokrenuli iz vlastitih interesa jer su upravo oni bacili oko na Zečevo.
'Otočić je i dalje pod zaštitom, istovjetnom kao i Paklinski otoci kod Hvara, a što se tiče dijeljenja na dvije čestice, radi se o ucrtavanju granice pomorskog dobra koju je svojom uredbom odredila Vlada', kazao je Peronja za Slobodnu Dalmaciju.
Odbacio je insinuacije autora letaka o 'mutnim poslovima'. No priznao je da je na otočiću dana dozvola za izgradnju montažnog objekta, veličine 12 metara četvornih, za prodaju hrane i pića. Napominje da nema govora o prodaji škoja, da tamo neće biti zabranjeno vezivanje brodova, niti će doći neki razuzdani noćni život.