Zvonimir Troskot, koordinator inicijative koja će od 13. do 27. svibnja prikupljati potpise za održavanje referenduma o izmjenama izbornog sustava, rekao je da se u većini gradova, uključujući i Zagreb, od njih očekuje da plaćaju pristojbe za korištenje javnog prostora.

Zagreb zatražio plaćanje pola milijuna kuna

Troskot je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora rekao da je Zagreb za korištenje 317 prijavljenih lokacija zatražio plaćanje u iznosu od pola milijuna kuna. Budući da nemaju financijska sredstva, odabrali su 20 strateških pozicija na kojima će prikupljati potpise.

Troskot smatra da se korištenje javnog prostora ne bi smjelo naplaćivati jer su sakupljači potpisa građani volonteri koji plaćaju poreze.

Luka Mlinarić ustvrdio je da se i građanima u Splitu i Osijeku otežava davanje potpisa za raspisivanje referenduma. U Splitu su, kaže, prije više od dva tjedna prijavili 110 lokacija za prikupljanje potpisa, a prije nekoliko dana dobili odobrenje za tek njih 10, uz naknadno obrazloženje da su lokacije trebale biti podrobnije opisane.

Postupanje Grada Splita, odnosno HDZ-ova gradonačelnika Opare usporedio je s ponašanjem bivšeg SDP-ova gradonačelnika Ive Baldasara koji je 2014. inicijativi "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" odobrio samo četiri lokacije. Tu se vidi zajednička opstrukcija gradonačelnika SDP-a i HDZ-a, zaključio je Mlinarić.

U Osijeku se, dodao je, traži naplaćivanje korištenja javne površine od čak 200 kuna po danu, za što bi im za 47 prijavljenih lokacija ispao prevelik iznos.

Troskot je rekao da će potpise moći prikupljati ispred crkava, što je bila praksa i prijašnjih godina.

Vladajući i oporba protiv političkog djelovanja građana

Dominik Knezović zaključio je da u Hrvatskoj dolazi do smanjivanja prostora mogućnosti političkog djelovanja za građane, osobito u potezima i najavama vladajućih i oporbe da se onemogući i dodatno oteža izjašnjavanje na referendumu. To je u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije, koja se zalaže nove mogućnosti političke participacije.

Za građansku inicijativu 'Istina o Istanbulskoj', koja je najavila da će u isto vrijeme prikupljati potpise za raspisivanje referenduma protiv Istanbulske konvencije, Troskot je rekao da nisu u svađi i da između njih nema prijepora, već je riječ o pluralizmu u demokratskom društvu gdje se svi građani okupljaju oko pitanja koja su im najvažnija.

Nama je najvažnije pitanje pravednijeg izbornog sustava, a Istanbulska konvencija bila je samo početna točka gdje su odlučili eksponirati cijelu problematiku hrvatskog društva koja korijene vuče u pravednijem izbornom sustavu, rekao je Troskot.

Prikupljajući potpise za raspisivanje referenduma, inicijativa 'Narod odlučuje' građane će pitati dva pitanja. Prvo se odnosi na opće odredbe izbornog sustava, primjerice koji su to kandidati koji će građane predstavljati u Saboru i koji je optimalni izborni prag dok su se u drugom pitanju fokusirali na nacionalne manjine jer smatraju da način na koji njihovi predstavnici ulaze u Sabor s malim brojem glasova dovodi do političke trgovine i korupcije prilikom formiranja Vlade i proračuna.

Troskot je novinarima rekao da njihova inicijativa neće naštetiti naporima da hrvatska manjina u srpskoj Skupštini dobije jednog zajamčenog zastupnika.