Grčka je suočena s izvjesnim bankrotom nakon što je premijer Aleksis Cipras, šef radikalno lijeve koalicije stranaka Siriza, odbio prihvatiti uvjete članica eurozone i međunarodnih vjerovnika za novi paket financijske pomoći. Vjerovnici su tražili daljnje rezove i opsežnije mjere štednje, a Cipras koji je izbore dobio obećanjima o odustajanju od njih, odluku je prebacio na građane raspisavši referendum. Nakon što je objavljena vijest da je Cipras odbio međunarodne kreditore, građani su u panici pohrlili na bankomate po novac.

'Prošli sam vikend (subota) došao iz Atene u Zagreb. Let je bio u pet pa sam u tri ujutro trebao krenuti na aerodrom. Već tada usred noći bili su veliki redovi na svim bankomatima u Ateni', priča nam Slavko Šimunovićhrvatski građevinar čije su poslovi u Grčkoj zbog krize također u mirovanju. Novac se izvlačio iz banaka već i prije, ali ovo je ipak izvanredna situacija u kojoj su ljudi u pola noći odlazili podizati novac s bankomata. 'Ljudi su u strašnoj panici', kaže nam poduzetnik. Grčki premijer našao se u raskoraku između želja i mogućnosti. Obećali su da će se moći podignuti dignuti 200 eura pa su spali na 50-60 eura. 'Banke su zatvorene, a umirovljenici u redovima čekaju iako znaju da se neće otvoriti. Ljudi rade, ali poslovni ljudi s kojima sam pričao kažu da se posluje samo za keš, nema čekova ni kreditnih kartica. Poslovi se praktički odgađaju za sedam dana. Posluje se samo s gotovinom, sve je drugo zamrznuto', opisuje nam trenutačnu situaciju u Grčkoj Šimunović.

Objašnjava da je Cipras na vlast došao nerealnim obećanjima, ali da je isti bio slučaj sa svim grčkim vladama u proteklih 20 godina. 'Tko uđe u rezove izgubio je izbore, glasači vole čuti što im je milo. Pogledajte kod nas u Hrvatskoj - slično je. Svatko bi reforme a da ih ne osjeti na svom novčaniku', kaže nam Šimunović.

S druge strane, govori ovaj dobar poznavatelj grčkih prilika, Cipras ima i velikih problema unutar svoje stranke. Siriza je zapravo koalicija koja je prvi put u grčkoj povijesti okupila zajedno razne frakcije lijevih stranaka: od ekstremnih marksističko-lenjinističkih i maeocetungovskih do europskih socijaldemokrata. 'Vrlo je teško tu udovoljiti svima, posebno nakon sve nepovoljnijih ponuda iz Europe. Cipras je praktički bio prisiljen raspisati referendum', smatra Šimunović. Lančanom reakcijom europska strana odgovorila je obustavom dotoka novca i praktički zatvorila vrata grčkih banaka.

'Umirovljenici, koji su glasačko tijelo Sirize, već su u petak pitali za mirovine. Možete zamisliti kakvi su to šokovi sada tim ljudima', priča nam Šimunović koji dodaje da situacija može dovesti do otrežnjenja tih ljudi koji bi sada mogli odbaciti Sirizu. 'Nerealno je bilo očekivati da će dobiti tako povoljne uvjete kojima se Siriza nadala, bez štednje', smatra on. Nije lako ni europskoj strani, napominje, jer će i ona dosta izgubiti. A tu je i šira priča u igri. EU ne želi popustiti Sirizi jer bi u tom slučaju na vlast u Španjolskoj mogla doći tamošnja inačica Podemos. A Španjolska je mnogo ozbiljniji problem od Grčke.

Hoće li podržati Ciprasa na referendumu? 'Kratko je vrijeme, ali kada se udari po džepu, onda se ljudi, figurativno rečeno, najbolje otrijezne', mišljenja je Šimunović. Iako su u Sirizi uvjereni da će referendum proći, Šimunović smatra da je njezina pobjeda vrlo upitna. Živi li se baš tako loše u Grčkoj? Prema statističkim pokazateljima, Grci i dalje imaju veće mirovine i plaće od Hrvata.

'Imaju veće mirovine iz javnog sektora. Oni imaju mirovine veće nego hrvatske plaće, ali imaju milijun i pol nezaposlenih od čega na mlade otpada 55-60 posto', objašnjava hrvatski poduzetnik koji posluje u Grčkoj. Naglašava da postoji kategorija ljudi koji su u vrlo nezavidnoj situaciji, kopaju po smeću i koriste pučke kuhinje. 'U državnim firmama bilo je malo otkaza za razliku od privatnog sektora gdje je mnogo ljudi ostalo bez primanja. Grci su živjeli jako dobro, iznad mogućnosti. Kupovali su se stanovi, nekretnine', kaže i dodaje da su mirovine privatnog sektora malene, ali veće od naših, između 500 do 700 eura, dok umirovljenici javnog sektora imaju preko 1.000 eura. 'Grci još uvijek žive bolje nego Hrvati', tvrdi Šimunović.

Po njegovu mišljenju i poslovnih ljudi s kojima je u kontaktu, ovih pet mjeseci izgubljeno je vrijeme za Grčku jer je do tada bilo kvalitetnih pokazatelja da se ekonomija oporavlja. Iako je Cipras, priča nam Šimunović, po mnogočemu u pravu, ponekad je potreban pravi politički trenutak da se programi realiziraju. Recimo, kaže nam Šimunović, u Grčkoj je velika korupcija, a trag u većini slučajeva vodi prema njemačkim tvrtkama. Te priče ne zanimaju kreditore od kojih su opet mnogi Nijemci. To sve revoltira Grke, ali izlaza izgleda da nema.

'Nažalost, Grcima predstoje znoj i suze, ostavili su narednim generacijama samo dugove, 20-30 godina živjelo se lordovski i sada je došao račun na naplatu', zaključio je Šimunović.