Maturant je XV. gimnazije u Zagrebu, a jedini je u zemlji 100 posto riješio testove iz matematike i fizike te 99 posto iz njemačkog. Jedini je učenik iz Hrvatske koji je čak tri puta sudjelovao na Olimpijadi iz fizike i svaki put osvojio medalju. Uz to je državni prvak u triatlonu i drugi u duatlonu. Više puta je bio državni prvak u fizici, a sudjelovao je i na državnim prvenstvima iz matematike i njemačkog. Studirat će teorijsku fiziku, prvo na PMF-u, a potom na svjetski poznatom ETH-u u Zürichu.

'Usmeno sam već dobio pozitivan odgovor jer zadovoljavam sve uvjete upisa', kaže mladi Samuel.

No na ETH neće ići odmah već će prvu godinu studirati na PMF-u u Zagrebu jer želi omogućiti drugim mladim hrvatskim natjecateljima pripreme iz fizike kakve on nije imao. Na sve tri Olimpijade osvojio je broncu, a uvjeren je da je mogao i bolje da je imao odgovarajuću pomoć.

'Nedostajale su mi pripreme kakve imaju matematičari i informatičari. Morao sam gotovo sve raditi sam, a kolege su za druge predmete imali preko osam sati profesionalnih priprema dnevno. Ove godine mi je srebrna medalja promakla samo za bod', ističe Samuel.

Toliko je dugo u Hrvatskoj da se ne osjeća kao Nijemac, već kao Hrvat. Međutim zanimljivo je da, za razliku od većine Hrvata, vidi potencijal u Hrvatskoj i njezinim ljudima. Uvjeren je da je ulaganje u znanost, a osobito u fiziku, temelj gospodarskog razvoja, što je, kaže, više puta istaknuo fizičar Pavuna.

'Iza gotovo svakog velikog izuma stoji neki fizičar. Samo pogledajte oko sebe i vidjet ćete barem šest stvari koje ne bi postajale da nema fizike - mobiteli, internet, struja, automobili, naočale, rendgen... Dr. sc. Angela Merkel je upravo kroz fiziku naučila pronalaziti pravu strategiju za političke probleme', uvjeren je mladi Hrvat.

Roditelji mu se bave poslovima vezanim uz društveno-humanitarni rad - otac pravima i poboljšanjem statusa Roma, a majka statusom žena - pa je i u tome našao neku svoju misiju: volio bi ulagati u znanost i mlade naraštaje. Prvi korak na tom putu realizirat će već krajem srpnja, kada ide u Keniju volontirati radeći s djecom s ulice.

'Prije dvije godine pročitao sam biografiju Charlesa Mullija, osnivatelja mnogih dječjih domova u Keniji. On je odrastao na ulici, a postao je jedan od najbogatijih i najuspješnijih ljudi u državi te uz Božju pomoć čitavo bogatstvo i vrijeme uložio u spašavanje djece s ulice. Njegova priča me toliko inspirirala da sam odlučio, unatoč opasnoj situaciji u zemlji, otići ondje na dva mjeseca do početka studija kako bih investirao u budućnost 'izgubljene' djece, ali i u svoje spoznaje i životno iskustvo', ispričao je naš sugovornik.

Na putovanje, kaže, ide sam jer su se njegovi prijatelji previše bojali.

MIOC je odlična škola, no mogla bi i bolje

MIOC smatra odličnom gimnazijom, no ima dojam da se u hrvatskom obrazovnom sustavu općenito previše toga uči napamet.

'U početku sam, logično, imao puno problema s jezikom, čak i s matematikom i fizikom, jer sam slabo podnosio učenje napamet koje je bilo nužno za dobre ocjene. Kada sam upisao MIOC, to se drastično promijenilo zahvaljujući odličnim nastavnicima, osobito profesorici fizike Bernardici Mlinarić, ali i studentima koji su držali nastavu za 'napredne'. Mada je MIOC odlična gimnazija, ima potencijala za još jako puno napretka. Glavni faktor koji sprečava još kvalitetniju nastavu su stroga pravila koja je nametnulo Ministarstvo. U Hrvatskoj sve gimnazije moraju raditi po strogo definiranom nastavnom programu koji, po mom mišljenju, nije prikladan za MIOC. Mnogi moji nastavnici htjeli su kreirati znatno napredniju i kvalitetniju nastavu, no to im je često bilo zabranjeno.

Primjerice moja nastavnica Ira Čižić uvela je potpuno nov nastavni program pomoću kojeg je mnogim učenicima latinski postao jedan od najdražih predmeta, što nije uobičajeno za matematičku gimnaziju. Rezultati učenika postali su bolji nego prije. No već nakon pola godine Ministarstvo joj je zabranilo da ga provodi i morala se vratiti na stari program.

U matematici, informatici i fizici situacija je još gora. U Matematičkoj gimnaziji u Beogradu nema takvih ograničenja pa je to jedna od najuspješnijih gimnazija u ovom dijelu Europe, a ne vidim razlog zašto je MIOC ne bi mogao nadmašiti.

Ipak, mislim da situacija postupno postaje bolja. Vjerujem da će novi ministar još ubrzati taj napredak. Nastavnike s inicijativom trebalo bi nagrađivati, a ne kažnjavati', naglašava Samuel.

Za uspjeh se ne treba odreći života

Na molbu da otkrije tajnu svojeg uspjeha kaže da je stvar u disciplini, no ističe da to ne znači da nema društveni život.

'Ne gubim vrijeme na igranje igrica ili gledanje televizije. Ustajem svako jutro u šest sati kako bih išao na trening prije nastave ili počeo učiti. Uz dovoljnu disciplinu mogu organizirati vrijeme tako da stignem voditi normalan društveni život, ali i biti uspješan u školi i sportovima. U slobodno vrijeme se intenzivno bavim sportom i organiziram sastanke za rasprave mladih intelektualaca o raznim životnim temama. Također volim provoditi vrijeme sa svojom djevojkom Lucijom, koja će, baš kao i ja, studirati na PMF-u. To je još jedan od razloga zašto bih htio provesti još jednu godinu u Hrvatskoj. Već dulje vrijeme treniram triatlon', objašnjava naš sugovornik.

Hrvatska bi mogla bolje, možda i od Njemačke

Smatra da u Hrvatskoj vlada previše pesimističan i negativan stav prema budućnosti.

'Imamo velik potencijal koji možemo iskoristiti na mnogim područjima. Umjesto da se žalimo na loše političare i situaciju, trebali bismo malo češće uzimati stvari u svoje ruke. Njemačka je bila u puno težoj situaciji nego što smo mi danas, a uspjela se izvući. Razlog nisu samo dobri političari, nego i odgovorni ljudi koji su se borili za dobrobit zajednice, a ne samo za svoj uspjeh. Uvjeren sam da Hrvatska može to ponoviti ili čak nadmašiti! Jako mi je stalo do budućnosti ove zemlje. Možda bih mogao paralelno raditi na CERN-u i nekom institutu u Hrvatskoj; ta bi mi se kombinacija najviše svidjela', zaključio je Samuel.