Sukob Milanović-Linić SDP ozbiljno poljuljao SDP

SDP je u svibnju ozbiljno poljuljao sukob između predsjednika i premijera Zorana Milanovića i tadašnjeg ministra financija Slavka Linića, kojemu je premijer na kraju poručio kako više ne uživa njegovo povjerenje. Neposredan povod Linićeve smjene bio je 'slučaj Spačva', u kojem se ministra prozivalo da je u predstečajnoj nagodbi pogodovao toj tvrtci, no nesuglasice su započele znatno ranije, nakon što je Linić odbio smijeniti svog pomoćnika Branka šegona, osumnjičenog da je svojoj tvrtci priskrbio povoljan poduzetnički kredit u HBOR-u. Milanović je Liniću zamjerio i prijateljstvo s riječkim poduzetnikom Jozom Kalemom, a Linić je uzvratio pismom članovima Predsjedništva SDP-a, u kojem je tvrdio da ga premijer lažno optužuje i da je od smjenjenog ministra mjesecima skrivao podatke o slučaju Spačva.

Situacija se rasplela na burnoj lipanjskoj sjednici Glavnog odbora SDP-a, kada je tijesnom većinom Linić isključen iz stranke, no Linićeve optužbe time nisu prestale. Premijera je prozvao da je zloupotrijebio državni aparat kako bi se s njim obračunao, što je rezultiralo istragom saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji je nakon provedenog nadzora preglasavanjem utvrio da Linić nije govorio istinu kada je Milanovića optužio da ga je dao pratiti. Izdvojeno mišljenje dao je HDZ, tvrdeći da Linićeve optužbe nije bilo moguće do kraja provjeriti zbog manjkavih ovlasti Odbora u nadzoru rada policije.

Mišljenje je izdvojio i SDP-ov Igor Rađenović, koji je HDZ-ove članove Odbora prozvao da su zloupotrijebili nadzor kako bi doznali jesu li pod istragom drugi političari, koji nemaju veze s Linićevim slučajem. Naknadno se čulo da su zastupnici u nadzoru tražili, među ostalim, da se provjeri telefonski broj zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i saznali da je on pod istragom. Bandić je nekoliko mjeseci kasnije pritvoren zbog sumnje u korupciju.

Stranku su dodatno potresle optužnice protiv vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe i sisačke županice Marine Lovrić Merzel, koji su također isključeni iz stranke, a njihovim odlaskom, uz još neka 'preslagivanja' na ljevici, vlada Zorana Milanovića u rujnu je formalno postala manjinskom, budući da su stranke koje čine vladu u saboru ostale na 75 zastupnika, jedan manje od natpolovične većine.

Previranja u stranci osjetila su se i na SDP-ovu rejtingu. Stranku je u svibnju, po Crobarometru podržavalo 18,9 posto birača, najmanje od 2007., dok su ankete u rujnu pokazale da je stranka na oko 17 posto potpore i da ju je preskočio ORaH. No u točnost takvih podataka nije vjerovala ni čelnica te stranke Mirela Holy. 'Ne bih rekla da je ORaH još preskočio SDP, zato što se mi nalazimo u okviru statističke greške, pitanje je kakvi će biti rezultati sljedećih anketa', kazala je Holy, a to se pokazalo točnom procjenom. SDP se nakon toga postupno oporavljao, a rezultati anketa iz prosinca pokazali su da SDP uživa potporu 21,9 posto birača. na vrhu ljestvice popularnosti ostao je HDZ, s potporom od 26,7 posto.

I iza HNS-a je burna godina, a šefica te stranke Vesna Pusić 2014, je nazvala 'godinom velike katarze'. Stranku je poljuljao povratak iz zatvora bivšeg predsjednika Radimira Čačića, koji je za sobom povukao dio HNS-ova članstva, ali i saborske zastupnike Nataliju Martinčević i Petra Baranovića u novoosnovanu Narodnu stranku - reformiste. Ljetos se nagađalo o mogućoj suradnji reformista i Bandića, koji se pojavio na nekoliko promotivnih skupova Čačićeve stranke, no nakon Bandićeva uhićenja Čačić je odbacio mogućnost takve koalicije.

Potrese u strankama vladajuće koalicije iskoristio je OrAH, koji je prikupio većinu simpatija razočaranih birača ljevice i čvrsto se u anketama pozicionirao na trećem mjestu. Nakon višemjesečnog pada, poraza na euroizborima i ostavke predsjednika Dragutina Lesara, u posljednje se vrijeme stabilizirao i rejting Hrvatskih laburista, no na skromnih tri posto, daleko su od rejtinga koji im je 2011. osigurao čak šet zastupničkih mandata u Saboru. Stranka je ove godine ostala i sa zastupnikom manje, nakon što ju je napustio Branko Vukšić.

'U ime obitelji' izazvala raskol u HSP AS

U godini na izmaku na desnoj strani političkog spektra HDZ je brižljivo nastavio slagati koaliciju desnih stranaka, kojoj se u rujnu priključio i HSLS. Opstanak takve koalicije u jednom je trenutku u pitanje dovela inicijativa 'U ime obitelji', koja je prikupila više od 380 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma na kojem bi birači odlučili jesu li za izmjenu Ustava kojom bi se utvrdila nova pravila za parlamentarne izbore. Udruga je predlagala preferencijalno glasovanje u kojem bi birači u potpunosti utvrđivali redosljed ulaska kandidata s lista u Sabor, manji broj izbornih jedinica, spuštanje izbornog praga s pet na tri posto te zabranu predizbornih koalicija.

HDZ se, baš kao i SDP, snažno usprotivio toj inicijativi, tvrdeći da bi tako u Sabor ušao niz strančica, čime bi se otežalo okupljanje parlamentarne većine i imenovanje vlade. U medijima se u to vrijeme pojavio i navodni naputak glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića kojim se sugerira lokalnim ograncima stranke da ne daju svoje potpise za tu inicijativu.

Suprotnog je stava, međutim, bio njihov koalicijski partner HSS, koji je sasvim otvoreno podržao inicijativu. 'U ime obitelji' potresla je još jednu koalicijsku stranku, HSP AS. Stranačka tijela su, naime, stala uz HDZ, no takav stav sebi nije mogla priuštiti predsjednica HSP AS-a Ruža Tomašić, koju su mediji, zbog najviše osvojenih preferencijalnih glasova na dvama euroizborima prozvali 'kraljicom preferencijalnog glasovanja'.

Višemjesečni sukob između Tomašićeve i glavnog tajnika stranke Pere Ćorića rezultirao je raskolom u stranci. Početkom studenog Tomašić je dala ostavku i napustila stranku. Za predsjednicom je otišao i dio vodstva i članstva stranke koji su osnovali Hrvatsku konzervativnu stranku, a Tomašićeva se još nije očitovala hoće li joj se pridružiti. Nakon njezina odlaska, HSP AS je izabrao novo vodstvo, no popularnost u anketama stranci je drastično pala pa se u tom kontekstu mogu promatrati i najave iz stranačkog vrha da će poraditi na promjeni javne percepcije stranke. 'Dosta nam je da nas doživljavaju kao neuke divljake s dva zuba koji glođu janjetinu i kapulicu', rekao je tako Ćorić, objašnjavajući zašto HSP AS misli da bi mu u budućoj vladi trebalo pripasti Ministarstvo zaštite okoliša.

HDZ u znaku pobjede na euroizborima

Godina na izmaku za HDZ je protekla u znaku izbornih pobjeda, prvo na europskim, a potom i lokalnim izborima u nekim sredinama. Koalicija šest stranaka predvođena HDZ-om je na euroizborima u svibnju osvojila je 41 posto glasova te dobila šest od ukupno 11 zastupničkih mandata. Krajem lipnja kandidat te stranke Ivan Penava pobijedio je SDP-ova Željka Sabu na izvanrednim izborima za vukovarskog gradonačelnika, a u listopadu je HDZ-ov Ivo Žinić na prijevremenim za sisačko-moslavačkog župana pobijedio SDP-ova Davorka Vidovića u drugom krugu. Iznenađenje je bila i listopadska pobjeda koalicijske liste koju je predvodio HDZ na mjesnim izborima u Rijeci, inače utvrdi SDP-a kojom ta stranka vlada od osamostaljenja Hrvatske. HDZ-ova lista je osvojila 14 dok je listi predvođenom SDP-om pripalo 13 mjesnih odbora na području Rijeke.

Medijska se polemika vodila i oko još neobjavljenog HDZ-ovog gospodarskog programa za kojeg su iz stranke najavili da će biti objavljen tek u srpnju slijedeće godine. Taj program rade u suradnji s njemačkim ekonomskim institutom IFO. Zbog neslaganja upravo oko tog programa stranku je u rujnu ove godine napustila bivša ministrica financija i saborska zastupnika Martina Dalić pojašnjavajući kako odlazi jer se 'vodstvo HDZ-a nije spremno jasno odrediti prema svojoj ekonomskoj platformi i odlučno graditi ekonomska rješenja kakva zahtijeva dubina i duljina krize'.

Krajem godine, zbog financijskih teškoća HDZ je kasnio s isplatom plaća za svoja 73 zaposlenika što su iz stranke pravdali kašnjenjem isplata sredstava koje parlamentarne stranke dobivaju iz proračuna, a plaću za listopad zaposlenici HDZ-a dobili su tek početkom prosinca. U idućoj godini strankama bi u financiranju mogla pomoći činjenica da je za njihov i rad nezavisnih zastupnika u proračunu za 2015. namijenjeno pet milijuna kuna više.

Svibanjski izbori za Europski parlament još jednom su potvrdili značaj preferencijalnog glasovanja. S liste koalicije okupljene oko SDP-a tako je u Europski parlament prošao 'stari' europarlamentarac Tonino Picula, iako je bio tek peti na listi s koje je prošlo četvoro kandidata. Na HDZ-ovoj listi, najveći broj preferiranih glasova i ovoga je puta osvojila Tomašić. U Europski parlament izabrana je i čelnica ORaH-a Mirela Holy, no u Bruxelles je umjesto nje otišao Davor Škrlec. Ostale liste nisu prešle izborni prag.