Kada su se čelnici NATO-a okupili u Walesu prije deset godina, složili su se da će podići razinu izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a do ove godine. Skoro su uspjeli, objavio je Politico u analizi. Godine 2014., odmah nakon što je Rusija probudila uspavani savez ilegalnom aneksijom Krima, samo su tri zemlje ispunile taj cilj. To je bio izvor goleme frustracije za SAD, državu koje najviše izdvaja za NATO.

Godine 2021., uoči ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, samo je šest saveznika ispunilo cilj od dva posto. No ove godine samo osam zemalja u klubu od 32 članice neće ga ispuniti.

NATO vrši pritisak na saveznike

NATO sada vrši dodatni pritisak na one saveznike koji ne ispunjavaju obećanja, naglašavajući potrebu pravedne podjele tereta sa SAD-om, što je potaknuto potrebom da se dokažu Trumpu kao saveznici. Donald Trump, vjerojatni republikanski predsjednički kandidat, rekao je da će 'ohrabriti' Rusiju da 'čini što god želi' zemljama koje su 'delinkventne' u ispunjavanju ciljeva NATO-a.

Trump je postavio troškove obrane kao glavni politički zahtjev tijekom svog predsjedničkog mandata. Posebno je bio glasan o Njemačkoj, osuđujući ovisnost te zemlje o ruskom plinu i njezinu nevoljkost da ulaže u vojsku. Berlin ima cilj doseći dva posto ove godine, ali više kao reakciju na ruski napad na Ukrajinu nego na pritisak iz Bijele kuće.

Poredane od dna, zemlje na Trumpovoj 'delinkventnoj' listi su: Španjolska (1,28 posto BDP-a), Slovenija (1,29 posto), Luksemburg (1,29 posto), Belgija (1,3 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto), Portugal (1,55 posto) i Hrvatska (1,81 posto). Island je izostavljen jer nema oružane snage.

Španjolska, koju vodi ljevičarska vlada pod vodstvom Pedra Sáncheza, kaže da planira ispuniti cilj do 2029. - pet godina kasnije. Četvrto najveće gospodarstvo eurozone umjesto toga prioritet je dalo zelenoj tranziciji i digitalizaciji.

Alexander De Croo, premijer Belgije u odlasku, gdje je sjedište NATO-a, obvezao se doseći dva posto, ali je odbio dati vremenski rok do kojeg će se to dogoditi.

Kanada se ističe kao država koja zaostaje. Naime ova zemlja obvezala se potrošiti samo 1,76 posto BDP-a do 2030.

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto priznao je da će za njegovu zemlju biti borba da dosegne dva posto, nazvavši to 'važnim, ali objektivnim' ciljem.

Pritisak će samo rasti

Pritisak na te zemlje samo će rasti, potaknut sve većim sigurnosnim prijetnjama koje predstavlja Rusija, zastojem u ratu u Ukrajini i mogućnošću povratka Trumpa u Bijelu kuću.

Tijekom samita u Washingtonu očekuje se da će saveznici razgovarati o ovom pitanju s neuspješnim zemljama i obnoviti obećanje da će poštovati cilj od dva posto izdvajanja. Ali Europljani tvrde da dugotrajno prigovaranje iz Washingtona više ne odražava realnost situacije.

'Američki stručnjaci za vanjsku politiku uvijek iznose isti argument - da su Europljani slobodnjaci, da Europljani imaju sve te lijepe sustave socijalne skrbi i ne plaćaju za svoju obranu, ali mi trošimo za obranu', rekao je Edward Hunter Christie, viši znanstveni suradnik u Finskom institutu za međunarodne poslove i bivši dužnosnik NATO-a. 'Većina Amerikanaca koji su zainteresirani za vanjske poslove vjeruje da je to istina.'

Osim dvostranačkog pritiska iz Washingtona, ruska prijetnja također otvara novčanike.

'Zemlje blizu izvora opasnosti imaju jasan poticaj da troše više', rekao je Christie. To objašnjava zašto Poljska troši više od četiri posto BDP-a na obranu - čak više od SAD-a. Predsjednik Andrzej Duda zalaže se i za to da saveznici podignu taj cilj na tri posto.

Male zemlje poput Luksemburga ili Slovenije smatraju da je politički teško opravdati veću potrošnju na obranu. 'Mala država ne može stvoriti dovoljnu vojnu silu da se odupre prijetnji velike sile. Umjesto toga, prioritet je ili imati moćnog zaštitnika ili biti neutralan. A u savezu je primamljivo vjerovati da nečiji doprinos neće učiniti 'odlučujuću razliku'', rekao je Christie.

Geografija je bitna

'Estonija ulaže dvostruko više udjela u svom BDP-u nego Slovenija. Obje su slične veličine. Jedna je opasno blizu Rusiji, druga nije', dodao je.

Dok neki odugovlače s izdvajanjima za obranu, drugi čine čak i više. Nova laburistička vlada Ujedinjenog Kraljevstva obećala je potrošiti 2,5 posto BDP-a na obranu, uz sve veće pozive na osiguravanje stalnog povećanja potrošnje bez obzira na gospodarski učinak.

'Ono što ministarstvo obrane stvarno treba jamstvo je postojanog i značajnog realnog rasta svake godine tijekom desetljeća ili više', rekao je Malcolm Chalmers, zamjenik glavnog ravnatelja Kraljevskog sveučilišta.

Dužnosnici NATO-a, za sada, traže dobru priču. Točnije, prodaju ideju da članice saveza konačno ulažu koliko bi i trebale. To će biti ključna poruka koju će glavni tajnik NATO-a u odlasku Jens Stoltenberg ponoviti u Washingtonu - uglavnom za republikansku publiku.

'Potrošnja za obranu među europskim saveznicima i Kanadom porasla je za 18 posto samo ove godine, što je najveći porast u desetljećima', rekao je Stoltenberg uoči ovotjednog samita. 'Saveznici ozbiljno shvaćaju podjelu tereta.'

Pozivajući se dalje na američki osobni interes, Stoltenberg je tijekom nedavnog putovanja u SAD rekao: 'Također je važno da Sjedinjene Države znaju da se puno tog novca zapravo troši ovdje, u Sjedinjenim Državama.'