Osmijeh na lice Slavka Linića, ali i malo optimizma u hrvatskom moru loših vijesti, donijela je informacija o tome kako se državni proračun puni bolje od očekivanog, odnosno bolje nego prošle godine
Kao što je poznato, u prva četiri mjeseca ove godine država je u proračun skupila dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, a istovremeno je potrošila manje nego lani.
Iako će unatoč tome državna blagajna i dalje biti u minusu, postavlja se pitanje može li Kukuriku vlada, točnije resorni ministar Slavko Linić taj 'višak' u blagajni usmjeriti prema investicijama ili prema građanima čiji su kućni budžeti neprestano pod sve žešćim udarima sve viših cijena komunalija, hrane, kredita...
Ekonomist Guste Santini informacije o boljem punjenju proračuna ne vidi u (pre)optimističnom svjetlu. 'Proračun što se puni, znači da se negdje uzima. Puni se zahvaljujući rastu, povećanju porezne presije. Reforma nije bila reforma, već fiskalni eksces jer nije napravljen smišljeno. Ne ide u pravcu dobroga, već u pravcu stare naše navade, a to je da se u Hrvatskoj ništa ne događa', smatra Santini
Olakšanje za građane ne vidi ni sindikalist Krešimir Sever. On naglašava kako se proračun, između ostalog, bolje puni zbog 'treniranja' porezne discipline, što se očituje kroz prijetnje kaznama, ovrhama, stečajevima i blokadama prema dužnicima, ali isto tako i zbog toga što je gorivo bilo poskupjelo, a Vlada, kaže Sever, apsolutno nije intervenirala, no dok je bila oporba znala je predlagati.
'Sasvim je jasno da se proračun puno bolje puni na cijeni goriva od 11 nego od devet kuna, tu nisu ništa napravili, nego su samo kao hrčak vukli u proračun. Također, proračun se izdašnije puni s 25 nego s 23 posto PDV-a, a još će se bolje puniti nakon poskupljenja struje i plina, jer će na to obračunavati još dodatni PDV', kaže Sever
Napominje kako su sindikati predlagali da se od dijela sredstava koja stižu u proračun zbog skuplje cijene goriva trebao naći model koji bi kroz subvenciju cijena dio troška 'vratio' građanima, ali su takve ideje, tvrdi Sever, odbačene. 'Isto će biti i sa strujom, i tako redom', dodaje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
'Vlada nema osjećaja za gospodarske i socijalne probleme, okrenuli su se na čudan način prema građanima. Sad su izravno krenuli na kolektivne ugovore državnih i javnih poduzeća, i očito državnih i javnih službi. Kad već ne mogu najsiromašnije dignuti, onda mogu i druge osiromašiti. To je totalno nakaradna politika. Jasno je da ova Vlada namjerava udariti izravno na kolektivne ugovore, ali su pametniji nego što je bila Račanova, pa to ne daju napismeno', kaže Sever
Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović glavni razlog punjenja proračuna vidi u kvalitetnijoj naplati, a ne u povećanju poreznih opterećenja, odnosno višoj stopi PDV-a. On smatra da bi se u situaciji povećanog priljeva novca u državnu blagajnu morao naći model kako pomoći obiteljima i djeci.
'Od 2000. do 2003. godine smo imali porezne olakšice koje su se pokazale kao dobar medij, iako nisu toliko politički atraktivne. Treba vidjeti sve oblike pomoći obiteljima.
Također, prema umirovljenicima bi trebalo ići s određenom pomoći jer njih će prvenstveno pogoditi cjenovni udar koji će uslijediti povećanjem struje i plina. Do početka iduće zime ima se vremena pripremiti takav tip mjera', kaže Vidović
Dodaje kako je možda upravo sada pravi trenutak da se zajedno s komercijalnim bankama krene u masovno kreditiranje i stipendiranje učenika i studenata gdje bi Vlada bila jamac za takve kredite. To je, smatra Vidović, višestruka korist i nije nemoguća misija.
Nije zaboravio ni ugroženu skupinu ljudi u području rada koja, prema njegovim riječima, šuti, trpi, ne zna hoće li idući mjesec dobiti plaću i imati posao, ne računa ju se ni u zaposlene ni u nezaposlene, a njoj nitko ne vodi računa.
'Ako ima novca, ne bi ga trebalo nužno i isključivo potrošiti za smanjenje deficita, nego ciljano usmjeriti prema obiteljima, djeci, mladima, učenicima i umirovljenicima', zaključuje bivši SDP-ov ministar.