No, iako bolnički liječnici i sestre obolijevaju nešto manje od njih, njihova je smrtnost veća. S druge strane, trgovine su se pokazale kao prilično sigurna radna okruženja. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje tzv. klastera, u ovom slučaju grupe od najmanje dva zaražena, u raznim radnim okruženjima kako bi potaknuo države da obrate posebnu pozornost na određene skupine radnika i uvjete rada koji omogućavaju širenje zaraze.

Analiza je obuhvatila period od ožujka do srpnja, a iako su podaci zatraženi od 30 država EU, Europskog ekonomskog prostora i Ujedinjenog Kraljevstva, svoje brojke – često nepotpune ili bez potrebne diferencijacije – dostavilo je samo 17 država, među njima i Hrvatska. Ukupno je prijavljeno 1377 klastera u radnom okruženju, najviše u zdravstvu i socijalnoj skrbi. No nije riječ o kompaktnoj cjelini: najviše su na udaru zaposlenici u domovima za starije (591 klaster) i oni u bolnicama, dok su najsigurniji zaposlenici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s minimalnom pojavom bolesti.

Na drugom mjestu radnih okruženja su pogoni za preradu i pakiranje hrane, kao što su klaonice, poljoprivredni poslovi, poput branja voća, te tvornice. Širenju zaraze pogoduje mali razmak među radnicima ili pak zajednički smještaj sezonaca. U uredskim prostorima zabilježeno je 65 klastera. Na donjem dijelu ljestvice su trgovine te obrazovne ustanove s 22 klastera, dok su barovi i restorani zabilježili samo pet pojava grupiranja zaraženih. No treba napomenuti da je tijekom proljetnih mjeseci rad i obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.

Čak 95 posto prijava grupa oboljelih dolaze iz zatvorenog prostora, što samo po sebi predstavlja problem jer se više od 80 posto poslova obavlja u zatvorenom. Velika incidencija bolesti primijećena je u slabo plaćenim zanimanjima, a posebno je opasno za širenje zaraze što mnogi zbog straha od gubitka posla nastavljaju ići na posao sa simptomima, piše u nedjelju Večernji list.