Usvajanjem izmjena i dopuna spomenutih zakona 'Vlada ispunjava zadaću koju je dobila od Ustavnog suda u kolovozu prošle godine, a očekujemo da će to učiniti i druga tijela', kazao je ministar uprave Arsen Bauk te zaključio: 'Pripadnicima nacionalnih manjina zajamčena je sloboda izražavanja te služenje jezikom i pismom'.

Na pitanje premijera je li za usvajanja izmjena Zakona o manjinama potrebna dvotrećinska većina, kazao je da jest prema dosadašnjoj praksi. Podsjetivši da ne kontroliraju dvotrećinsku većinu, Milanović je potom upozorio: 'Ovo je poruka javnosti i opoziciji. Ovo ne možemo promijeniti sami. Trebamo praktički konsenzus'.

Ustavni sud, podsjetimo, prošle je godine ocijenio nedopuštenim raspisivanje 'referenduma o ćirilici te odredio da je Vlada dužna u roku od jedne godine uputiti u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode ili opstruiraju provedbu obveza iz tog zakona.

Vlada kao prikladan mehanizam predlaže dopunu Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kroz odredbe koje će omogućiti raspuštanje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koje ne donese statut sukladan zakonima kojima se reguliraju prava nacionalnih manjina. U tom će se slučaju, dakle raspustiti predstavničko tijelo i raspisati prijevremeni izbori, a ujedno se propisuje i ovlast Vladina povjerenika da uredi prava nacionalnih manjina u jedinici u kojoj je predstavničko tijelo raspušteno iz prethodno navedenog razloga.

No, kao šo je već upozoravano, rok koji je Ustavni sud dao Vladi ne odnosi se i na Sabor, nad kojim Ustavni sud nema ovlasti, pa samo predlaganje zakona iako u hitnoj poceduri ne znači da će on doista i biti i donesen do kolovoza, a kao što reče i sam Milanović, dvotrećinska većina zahtjeva konsenzus s oporbom.