Iako je dugoročne prognoze nezahvalno davati, čini se da se ove najave podudaraju s onima koje su ovih dana objavili i neki drugi europski mediji. Tako će, primjerice, prema britanskim dugoročnim prognozama, veljača i na Otoku biti malo hladnija od prosjeka, s tim da bi njezin drugi dio ipak trebao biti nešto topliji od prvog.

U drugom dijelu mjeseca i u Hrvatskoj se očekuje blagi porast temperatura, ali se i dalje ne treba nadati nikakvim znacima dolaska proljeća. Oborina bi moglo biti više od prosjeka, osobito u južnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Kako se sada čini, ožujak će, što se temperatura tiče, biti u granicama prosjeka, no sezonske prognoze pokazuju da bi s dubljim ulaskom u proljeće vrijeme ponovno moglo biti nešto toplije od prosjeka.

Bilo bi poželjno da proljeće bude vlažno jer cijeloj Hrvatskoj još od prošle godine nedostaje oborina. Zbog toga su i ove oborine dobro došle. One su također važne za ozime usjeve jer štite zemlju od mraza, rekao je Kristijan Božarov, predsjednik udruge Crometeo.