Sindikati osnovnih i srednjih škola, znanosti i medicinskih sestara okupljeni u Maticu hrvatskih sindikata nisu se bez suglasnosti članstva htjeli odreći pojedinih dodataka na plaću što su zaposlenicima tih službi isplaćivani posljednjih godina.

S obzirom na to da im je regres za ovogodišnji odmor već isplaćen, Vlada traži da se sindikati odreknu tog prava za 2013. godinu, kao i prava na božićnicu u ovoj i sljedećoj godini te, poput sindikata državnih službenika i namještenika, pristanu da se jubilarne nagrade umjesto svakih pet godina isplaćuju članovima svakih deset, i ne više po osnovici od 1.800, nego 900 kuna.

'Kako država za prijevoz svojim službenicima i namještenicima plaća milijardu i dvjesto milijuna kuna, naknadu za prijevoz utvrdili smo na pravedniji način nego što se isplaćivala dosad, pa ćemo sada napokon znati tko i koju vrstu prijevoza koristi za potrebe posla', ističe Mrsić.

No pristaju li na trajno smanjenje svojih materijalnih prava, sami članovi reći će na referendumu za desetak dana. Njihovi sindikalni vođe ponudili su Vladi da im uskraćivanje isplate dosadašnjih dodataka tretira pozajmicom koju bi im vratila kada država iziđe iz krize, odnosno postigne određeni rast gospodarstva i BDP-a.

'To je cca 1,2 milijarde kuna pa ne možemo prihvatiti takvo rješenje. Prvo, ne znamo kada bismo to mogli vratiti i kome sve, to je nemoguće ispuniti. Napokon, to se tako nikad nije rješavalo i to ne možemo prihvatiti iz principijelnih razloga', ustrajan je Mrsić.

'Takav udar ne možemo izdržati'

Prikloni li se većina makar u jednom sindikatu mišljenju predsjednika Matice Vilima Ribića, 'sve će pasti u vodu', metaforički je u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom najavio Mrsić.

'Stari TKU trajat će do polovice prosinca, a ako se ne dogovorimo, ugovor prestaje važiti i to nije dobro ni za koga. Ne očekujemo masovne sudske tužbe jer smatramo da je pogoršana gospodarska situacija realan temelj za otkazivanje TKU-a. Dio sindikata smatra da nije, ali teško da će netko u Hrvatskoj ocijeniti današnju situaciju boljom od one 2010. godine. Prema novom Zakonu o reprezentativnosti, pregovarat ćemo s novim pregovaračkim odborom sindikata', očekuje Mrsić.

Izjave ministra financija Slavka Linića o tome da se državni proračun puni bolje nego što su očekivali pri njegovoj izradi u Vladi, Mrsić ne smatra dovoljnim argumentom članova sindikata u eventualnom sudskom postupku protiv Vlade zbog otkazivanja TKU-a.

'Moramo očuvati proračun, a u njemu za plaće u javnom sektoru imamo 22,6 milijardi kuna. Rekli smo da se nećemo zaduživati za novu potrošnju, inače bismo morali otpuštati ljude', tumači.

Od 1. srpnja prosvjetnim se djelatnicima isplaćuju 2,3 posto više plaće, što predstavlja obvezu od 250 milijuna kuna godišnje.

'Takav udar ne možemo izdržati pa smo predlagali da počnemo isplaćivati tu obvezu tek od 1. siječnja 2013. godine. U međuvremenu bismo legalizirali i nastavili plaćati dodatak u visini 3, 5, 7 ili 9 posto od osnovice prema godinama staža, što se temeljem uredbe Račanove vlade dosad nelegalno isplaćivalo i tako bismo održali visinu plaće. No budući da su pregovori propali, postupili smo kao legalisti i povećali plaće za 2,3 posto, a ukinuli nezakonitu isplatu po sustavu 3-5-7-9', pojašnjava šef pregovaračkog tima Vlade RH i dodaje da je Vlada uvijek željela postići dogovor i nudila ga predlažući promjene TKU-a aneksima, zadržavajući sva osnovna materijalna prava te isplatu dodataka (3-5-7-9) kroz granske kolektivne ugovore.

2013. nam stižu mnogi tereti

Kao ministar rada i mirovinskog sustava, prof.dr. Mirando Mrsić ocjenjuje da se u Hrvatskoj ne živi dobro, a prema životnom standardu vratili smo se u 2006. godinu. Za povratak na razinu prije krize morat ćemo uporno raditi, srediti državne financije i stanje u zemlji koja, uspoređuje, funkcionira kao mlinski kotač; i kada nestane vode, još se jedno vrijeme okreće po inerciji.

'Kad pogledate kako funkcioniraju stvari u ministarstvima, uhvatite se za glavu i pitate zašto ne bi moglo biti drugačije, jednostavnije, kraćim putem… Javnu potrošnju moramo očuvati, ali ne po cijenu novog zaduživanja, kao što su to činile prijašnje vlade. To ne može trajati vječno jer i ova se vlada zadužuje da bi servisirala dugove, poticala novu proizvodnju i otvaranje radnih mjesta. Biramo srednji put između imperativa sređivanja javnih financija i smanjenja javne potrošnje te jačanja investicija, no ne takvoga da to ugrozi razvoj i izazove pad BDP-a. I kada pokrenemo gospodarstvo, trebat će nam još pet, šest mjeseci da vidimo prve učinke.' Mrsić vidi 2013. godinu kao iznimno tešku, jer na naplatu nam stižu mnogi tereti, pokriće deficita u brodogradnji, u zdravstvenom sustavu, visoke kamate…

Minimalac i mirovine

'Razgovaramo sa sindikatima i o visini minimalne plaće da bismo osigurali radnicima nužnu kvalitetu života. Očuvanje mirovina naša je zadnja crta obrane i one će se usklađivati s troškovima života. Porast će 1,2 posto, što nije puno, ali je ipak nekakav porast', otkriva.

Osniva se i Centar za medicinsko vještačenje zadužen za provjeru stupnja invalidnosti. Po uzoru na Europu, svakih nekoliko godina provjeravat će se stanje invalidnosti da bi se utvrdilo je li se smanjila jer, osim u slučaju stopostotne invalidnosti, to nije trajna kategorija. 'Kada čitate ta rješenja, saznate koje sve poslove čovjek ne može raditi. Mi tražimo da liječnici navedu što bi mogao raditi pa ćemo ga prekvalificirati i ondje zaposliti.'

'Za sve povlaštene mirovine precizno ćemo utvrditi koji se dio isplaćuje za redovit rad, a koji kao povlastica. Primjerice akademicima koji su zaslužili mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju država je još odredila i dodatak na tu mirovinu. Ove godine prvi put će se u proračunu vidjeti koliko od 35 milijardi kuna namijenjenih za mirovine otpada na sredstva prikupljena doprinosima, a koliko država plaća za povlašteni dio', pojašnjava Mirando Mrsić. Zadovoljan je time što u njegovu ministarstvu na sve upite građana odgovaraju najdulje za mjesec dana, a bilo ih je nekoliko tisuća. Svaki odgovor Ministarstva obvezno prođe kroz njegove ruke.