'Sazreli su uvjeti za izmjene zakona. Vlada je, doduše, odlukom 2009. otpisala sudske troškove svima koji su do donošenja zakona 2003. tužili državu zbog usmrćenja. N, ne smijemo dopustiti da se dodatno kazne hrabre osobe koje su se odlučile na njima jedini put, odnosno podizanje tužbe', kazao je u ime Vlade njezin potpredsjednik Slobodan Uzelac, uvjeren da bi Vlada ponovno hitno trebala donijeti odluku i otpisati sudske troškove.

Podsjetio je pritom na slučaj Jasenke Borojević iz Siska, kojoj prijeti plaćanje gotovo 27 tisuća kuna sudskih troškova zbog izgubljene parnice u kojoj je tužila državu zbog ubojstva muža Steve 1991. godine. No ona nije usamljen slučaj. Prema podacima Documente, većina od 105 tužbi preživjelih i obitelji žrtava za naknadu štete odbijena je, a samo 12 posto zahtjeva odobreno. Onima koji nisu uspjeli u dobivanju odštete prijeti plaćanje sudskih troškova koji sežu od pet do više od 100 tisuća kuna.

'Hrvatska može i ima snage ispraviti i sanirati štetu', kazao je Uzelac.

Osim problema s isplatom odštete, na okruglom stolu upozoreno je i na praksu da suđenja u postupcima za ratni zločin i dalje vode na svim županijskim sudovima, iako u nevladinim udrugama smatraju da bi se za to trebala specijalizirati samo četiri. Naime, primjerice, Vrhovni je sud ukinuo čak 90 posto presuda Županijskog suda u Sisku, što se možda ne bi dogodilo kada bi za postupke za ratne zločine imali specijalizirane sudove.

'Ne treba za to izmijeniti zakon kojim bi se ta četiri suda obvezala na nadležnost. Naime, u posljednje vrijeme učinjen je pomak jer je državno odvjetništvo dio predmeta prebacio već na ta četiri suda. U zadnjih par mjeseci tražili smo premještanje desetak predmeta', odgovorila je na takvu inicijativu zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić.

Izvijestila je pritom kako je DORH s policijom oformio posebne timove koji se bave ratnim zločinima te da je čak osam predmeta kojima se bave označeno prioritetom na nacionalnoj razini. O kojim se predmetima radi, Dolmagić nije otkrila, dodavši samo da bi se u tim slučajevima kriminalistička istraga trebala skoro privesti kraju.

Premda se na današnjem okruglom stolu uglavnom govorilo o općenitoj situaciji, Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava ipak je podsjetio i na neke konkretne slučajeve. Predmet koji je, prema nevladinim udrugama, obilježio prošlu godinu je slučaj Hrastov u kojemu je Ustavni sud ukinuo sve osuđujuće presude Vrhovnog suda za zločin na koranskom mostu. Stojanović je kazao kako se tijekom 2010. značajno povećao broj postupaka u kojima se optuženi bili pripadnici hrvatske vojske, kako su pokrenuti postupci u slučajevima koje se godinama nije diralo (slučaj Merčep), no i kako se, unatoč sumnjama, neki postupci nisu pokrenuli (u slučaju Davora Domazeta Loše i Željka Sačića).