Deset dana nakon izbora, predsjednik Republike Ivo Josipović danas je dao mandat za sastavljanje Vlade šefu SDP-a i čelniku Kukuriku koalicije Zoranu Milanoviću. Nakon što mu sljedeći tjedan Sabor izglasa povjerenje, Milanović će postati deseti hrvatski premijer
Pet minuta do 11 sati, po mandat za novu Vladu na Pantovčak su u tri automobila došli šef SDP-a Zoran Milanović, šef HNS-a Radimir Čačić, te predsjednici HSU-a i IDS-a Silvano Hrelja i Ivan Jakovčić
Predsjednik Ivo Josipović, nakond dvadesetak minuta konzultacija, odmah je prešao na stvar: 'Na temelju raspodjele zastupničkih mandata u Hrvatskom saboru i činjenice da me predsjednik SDP-a Zoran Milanović, zajedno s koalicijskim partnerima iz HNS-a, IDS-a i HSU-a, uvjerio da raspolaže većinom u Saboru, povjerio sam mandat za sastavljanje Vlade RH Zoranu Milanoviću. U roku 30 dana od prihvaćanja mandata šef Kukuriku koalicije dužan je predstaviti Saboru program Vlade i svoj kabinet te zatražiti glasovanje o povjerenju. Čestitam vam i želim puno uspjeha u vašem radu', rekao je Josipović i prepustio riječ Zoranu Milanoviću
ZORAN MILANOVIĆ: MANDAT JE OBAVEZA!
'Zahvaljujem na mandatu, on je obaveza i čeka nas velik posao. Moramo izvući Hrvatsku iz krize, a jedini način za to je gospodarski rast. Čeka nas i 'poslagivanje' sustava u koji je narušeno povjerenje posljednjih godina. Možda je to naš prvi zadatak – vratiti povjerenje u sustav da bi Hrvatska postala dobro organizirana država', rekao je Milanović.
Kaže kako se njegova Vlada neće zanositi idejama o velikoj i svemoćnoj državi te da je kriza pokazala kako nam je potrebno 'nešto više države'. 'Ne treba nam veća država, ne sveobuhvatnija država nego kvalitetnija i organiziranija država', rekao je Milanović i naveo da će njegova Vlada biti 'uspješna u onoj mjeri u kojoj od Hrvatske uspije napraviti malu, ali stabilnu i čvrstu državu'.
'HRVATSKA JE MALA I NEDOVRŠENA ZEMLJA'
'Potpuno sam svjestan toga da je politika konfliktan poziv, da ima razlike u ideologijama, stavovima i interesima. Ne gajim iluzije da ćemo svi biti na istoj strani - u Saboru, društvu ili javnosti. To nije moguće, ali je vrlo bitno da se dogovaramo oko temeljnih ciljeva', pozvao je Milanović, svjestan također da se o tome govori već godinama i da je to jako teško postići. 'Nije svejedno kada konsenzusa nema u jednoj velikoj svjetskoj sili, ili u jednoj maloj, još nedovršenoj zemlji od 4 milijuna stanovnika.'
Podsjetio je i da Hrvatsku čeka referendum o pristupanju Europskoj uniji, navodeći da će na toj 'važnoj stvari za Hrvatsku aktivno raditi da bi što više građana izašlo na referendum i glasalo za EU kao nadnacionalnu integraciju koja uz sve probleme koje ima predstavlja velik izazov za Hrvatsku'.
'HRVATSKA NEMA DRUGE ALTERNATIVE OSIM EUROPSKE UNIJE'
'Sve ima alternative, pa i EU. Hrvatska nema alternative, ali ovdje se radi o hrvatskom interesu. Tako ga vidimo i tako ćemo ga pokušati objasniti građanima', rekao je Milanović.
Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je da će svoj ministarski tim 'formalno predstaviti u Saboru'. 'Pri kraju smo tog posla. Idućega tjedna predsjednik će sazvati konstituirajuću sjednicu Sabora i još treba vidjeti kada će to biti. Trebamo biti potpuno normativno i zakonodavno spremni za taj čin. Nema potrebe žuriti, no s druge strane nemamo puno vremena', poručio je Milanović.
SABOR ZASJEDA U UTORAK ILI ČETVRTAK!
Predsjednik Josipović potvrdio je da će sazvati sjednicu Sabora najvjerojatnije idućeg utorka i četvrtka, poručivši da je 'važnije dobro i kvalitetno pripremiti sjednicu'.
MILANOVIĆ: NE ZNAM ZAŠTO JOŠ NEMA POPISA ARBITARA ZA SPOR SA SLOVENIJOM
Na pitanje novinarke iz Slovenije o arbitražnom sporazumu koji je potpisivanjem pristupnog ugovora stupio na snagu, Milanović je podsjetio da je dogovor postignut prije više od dvije godine (postigli su ga premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor, op.a.) i da je dobro da je postignut. 'U njemu je od samog početka bilo nekih nedorečenosti, na koje smo upozoravali mi iz oporbe i ja osobno. Imali smo drukčije stavove oko glasanja i neke stvari nisu bile jasno definirane, posebno tko će i po kojim kriterijima i u kojem roku, odrediti listu arbitara. Te liste danas još uvijek nema, i zadatak Europske komisije je bio da će sastaviti taj popis oko kojega se kasnije Hrvatska i Slovenija moraju usuglasiti. Zašto ta lista još nije gotova, ja to ne znam.'
'RADO ĆEMO SURAĐIVATI S MANJINAMA, PA I PUPOVCEM I SDSS-OM'
Novinare je zanimalo i hoće li prilikom formiranja Vlade, Kukuriku koalicija surađivati i sa SDSS-om, jer su se ovih dana njegovi lideri 'nudili' Milanoviću.
'Vlada će biti politička, ali sastavljena od stručnih političara. Rado ćemo imati podršku predstavnika manjina koji su izabrani po jednom drugom izbornom modelu, ali su također zastupnici u Saboru kao i mi. To je dobro za hrvatsko društvo i ne želim nikoga izdvajati, ali takva je praksa naročito bitna za odnose hrvatske i srpske zajednice', odgovorio je Milanović.
Iako se najavljivalo da će prva sjednica Milanovićeve Vlade biti održana na simboličan datum - 3. siječnja (3.1.2000. godine izbore je dobila koalicija na čelu sa SDP-ovim Ivicom Račanom) - mandatar to nije mogao potvrditi.
GLAVNI ZADACI: RED U DRŽAVI, RADNA MJESTA, POVJERENJE U SUSTAV...
'Naš zadatak je, uz uvođenje reda u državi, osigurati rast gospodarstva i radna mjesta i stvoriti uvjete za to. S te strane možda bi prvi kontakti u inozemstvu trebali biti usmjereni prema onim centrima iz kojih mogu doći takvi poticaji i investicije, jer ćemo u velikoj mjeri biti i vanjskotrgovinska Vlada', najavio je Milanović.
Govoreći o odnosima u regiji i u koju će zemlju najprije otputovati kao premijer, kaže da su 'svjesni da živimo u regiji koja još uvijek nije zaključana, nažalost, u sigurnosnom i ekonomskom smislu'.
'Naša je odgovornost velika! Prije svega mislim na susjednu BiH, u kojoj živi velik broj Hrvata, sunarodnjaka većinskog naroda u Hrvatskoj, s kojom dijelimo jako dugu granicu i koja, 16 godina nakon Daytona, još uvijek nije funkcionalna država. Hrvatska od toga nema koristi i tu moramo gledati nacionalni interes.
Kad je u pitanju Srbija, gledat ćemo poslovne, trgovinske i interese robne razmjene, jer je to zemlja s kojom ćemo rado surađivati i s kojom ostvarujemo relativno dobre vanjskotrgovinske rezultate', rekao je Milanović.
Što se Slovenije tiče, rekao je kako je važna kao susjedna država, najbliža Zagrebu. 'To su te tri države, no kako i kojim redom ću ih posjećivati – ima još vremena', odgovorio je Milanović.
Vezano uz BiH i glasanje tamošnjih Hrvata na izborima u Hrvatskoj te moguće izmjene izbornog zakonodavstva i Zakona o prebivalištu, budući je premijer podsjetio da je 'problematika Hrvata u BiH jako kompleksna'.
'Mogu razumjeti motive za prijavu prebivališta u Hrvatskoj, oni su ljudski i nisu protuzakoniti u ovom trenutku, no s druge strane – moramo uvesti reda. Postoje načini za pomoć Hrvatima u BiH. To nam nije ništa manje na srcu nego prethodnoj vlasti. Možda čak i više', uvjeravao je Milanović.
Govoreći o postojećem izbornom zakonu, usvojenom još 1999., rekao je da 'svaki izborni model ima prednosti ili nedostataka', no i najavio da se o načinu provedbe izbora 'uvijek može razgovarati'.
Popisi birača su druga stvar, zapravo stvar temeljnog funkcioniranja države. Očito je da u Hrvatskoj imamo više birača nego punoljetnih osoba. To nije normalno. Morat ćemo uvesti reda. Jedna od mogućih varijanti je registracija birača', zaključio je mandatar i ubrzo novi hrvatski premijer Zoran Milanović
